Karinš, nekadašnji europarlamentarac, dvadeseti je i posljednji europski čelnik koji je pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu održao govor o budućnosti Europe.
Na samom početku je istaknuo da je EU najbolja stvar koju je mogao zamisliti, da se Europa udružila slobodnom voljom i postigla daleko više nego što mislimo te da Latvija niti jedan dan nije zažalila zbog članstva u Uniji.
"No, što s budućnošću: rekao bih da trebamo učvrstiti temelje, učvrstiti jedinstveno tržište, ukloniti barijere, nadzirati naše vanjske granice i smaniti prijetnju nekontrolirane migracije. Također je važno pametno prijeći na čistu energiju, dati veći prostor tržišnim silama te staviti naglaska na sigurnost informacijskog doba u kojem živimo", ocijenio je premijer.
Podsjetio je da kada govorimo o budućnosti EU-a moramo uzeti u obzior događaje koji su u njoj stvorili političku krizu: financijsku i gospodarsku krizu 2008. kada je njegova vlastita zemlja izgubila četvrtinu BDP-a, pa potom migrantsku krizu 2015.
Ta su dva događaja, istaknuo je Karinš, rezultirali svojevrsnom političkom krizom u Uniji jer su ljudi počeli gubiti povjerenje i vjeru u sustav.
Moramo im, nastavio je, vratiti tu vjeru i to ćemo učiniti ako se pozabavimo pitanjima koja ih najviše zabrinjavaju.
"Mislim da se radi o četiri stvari koje brinu glasače: zaposlenju, kvaliteti života koja je povezana uz migraciju, okolišu i sigurnom okruženju", kazao je Karinš.
Što se zapošljavanja tiče, Karinš ističe jedinstveno tržište kao mehanizam koji stoji na raspolaganju Uniji kada se radi o otvaranju novih radnih mjesta.
"Kada smo zajedno i ujedinjeni onda smo moćni i to je ljepota jedinstvenog tržišta", poručio je Karinš, upozorivši pritom da unutar jedinstvenog tržišta još uvijek postoje prepreke u digitalnom sektoru i sektoru usluga.
"Pitam se zašto najveće internetske tvrtke dolaze iz SAD-a, a ne iz Europe", zapitao se šef latvijski vlade i kazao da odgovor leži u činjenici da SAD ima dolar na cijelom području, saveznu vladi i savezni proračun te nula prepreka između saveznih država.
Po njegovom mišljenju, jedna od prepreka je i financijski sustav, tj. banke.
"Prije 10 godina najveća prijetnja bankama je tada bila likvidnost. No, stvorili smo bankovnu uniju kako bi središnja banka nadzirala sve najveće banke. Likvidnost više nije problem, ali se pojavio jedan novi: terorizam u Europi i financiranje terorizma putem pranja novca", kazao je Karinš.
Ilegalni fondovi, upozorio je, kreću se kroz europski bankovni sustav, milijuni eura se prebacuju u Europu.
"Pranje novca postalo je europski problem", istaknuo je Karinš.
Pojasnio je da je iz velikog istočnog gospodarstva, Rusije, u posljednjih 20 godina novac htio izaći iz te zemlje zato što je "Europa sigurna, u njoj postoji vladavina prava i nitko vam neće uzeti vaše novce bez sudske intervencije".
"Dio tog novca je čist, ali drugi dio nije. Oni koji prebacuju novce sup opout kobaca i gledaju što se u kojoj zemlji može učiniti", upozorio je Karinš i potvrdio da je njegova zemlja bila dio tog lanca.
Ustvrdio je da Latvija nema vremena čekati da se sve članice dogovore oko jedinstvenih pravila te da je kao premijer odlučio "počistiti svoju kuću".
"Imat ćemo najčišći i najotporniji bankovni sustav u Europi (...) kriminalci su možda otišli iz Latvije, ali su ostali u Europi", kazao je Karinš i istaknuo važnost uspostave jakog, centraliziranog sustava za borbu protiv pranja novca.
Govoreći o Kini kako velikom vanjskom gospodarskom izazovu za Europu, ponovio je da ta zemlja otvoreno subvencionira svoju industriju, ali da odgovor na njihovo nepravedno natjecanje na europskom tržištu ne leži u protekcionizmu.
"Mi ne možemo nastupati kao Kinezi već tražiti da oni postanu više kao mi glede otvaranja svog tržšta", smatra Karinš.
Što se tiče kvalitete života koja je, kako smatra, povezana s migracijskim pitanjem, Karinš tvrdi da što će jačati autokracije uokolo to će biti veći pritisak na EU.
"To se neće promijeniti i s tim se moramo nositi. Europa je divno odredište za rad i život", kazao je Karinš koji je uvjeren da se rješenje nalazi u punoj integraciji novopridošlica,
Smatra da s ljudima treba raditi na obrazovnom sustavu i da migrante moramo uvesti u našu kulturu.
Ne možemo, nastavio je, zaustaviti ljude koji žele doći u Europu, ali možemo i moramo moći kontrolirati svoje granice kako bismo ublažili migracijske tokove.
FRONTEX (Europska pogranična i obalna straža) je program koji se, mišljenja je latvijski premijer, "mora ojačati".
"Ako biračima pokažemo da kontroliramo vanjske granice onda možemo imati otvorene unutarnje granice. Moramo imati unutarnje tržište koje će biti otvoreno i jedinstveno, što podrazumijeva čvrste vanjske granice", ocijenio je Karinš.
Neizbježno je također, dodaje premijer, financirati izbjegličke kampove i poticati vladavinu prava u trećim zemljama, ali prvenstveno moramo raditi na integraciji.
"Unija broji 28 država s nacionalnim identitetima i jako je važno da očuvamo nacionalne identitete, kulture i jezike. Mi to radimo kroz integraciju onih koji ulaze. Oni koji dolaze trebaju se prilagoditi našim zemljama", rekao je Karinš.
Govoreći o okolišu i klimatskim promjenama kao jednom od ključnih pitanja u Uniji, smatra da je neophodno povećati nove izvore energije, navodeći da Latvija skoro 40 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora.
"No, nisu sve zemlje u toj situaciji i neke su ovisne o ugljenu. Ne možemo samo tako poželjeti da nestanu fosilna goriva, netko treba platiti tu tranziciju i za to nam treba malo vremena", rekao je.
Smatra da bez obzira koliko brzo želimo napredovati moramo napraviti jednu strukturnu promjenu - moramo imati otvoreno tržište energije.
"Moramo imati konkurenciju za obnovljive energije", poručio je Karinš.
Po pitanju sigurnosti većina Europljana, uvjeren je, misli na nekontroliranu imigraciju i terorizam, na Zapadu trenutno kao prijetnju vide neuređeni brexit, a mi u baltičkim državama mislimo na Rusiju.
Pojasnio je da je Rusija istočni susjed cijele Europe, s vladom koja ima jednu politiku, a to je da je okružena neprijateljima i da je stalno pod napadom.
"To je njihovo uvjerenje. Tome se suprotstavljaju slabeći svoje neprijatelje. Najveća prijetnja koju sada predstavlja Rusija nije vojne prirode, iako postoji ali nije najveća, to su sada lažne informacije", rekao je Karinš.
Društvene mreže, ističe, su posebno idealne za trenutno širenje lažnih vijesti i informacija.
"Kako ljudi sve više odustaju od čitanja mass medija i obrazovanih novinara koji imaju neku etiku i okreću se društvenim mrežama, moramo promisliti o odgovornosti tih platform i pružatelja usluga na internetui", kazao je premijer Latvije.
Pritom je posebno naglasio da je to "sklizak teren" te da se mora naći granica između zaštite i cenzure, a da on kao Latvijac nikada neće podržati cenzuru iz povijesnog iskustva.
Podsjetio je da, kada je riječ o vojsci, Latvija odvaja dva posto BDP-a na obranu i smatra da to sve zemlje članice moraju učiniti.
Na kraju govora se osvrnuo i na višegodišnji financijski okvir, sedmogodišnji proračun EU-a, u kojem, kako smatra, mora biti više novca za istraživanje i razvoj te mlade.
"No, jednako je važno da, ulažući u istraživanje i razvoj, ne činimo to u samo nekoliko odabranih zemalja već u čitavoj Europi", rekao je Karinš.
"Pametnih umova ima u cijeloj Uniji i u svim dijelovima Unije nam je potreban rast. Izvrsnost se ne smije usredotočiti samo na neke zemlje i to je jako važno", zaključio je Latvijac.
Također je ocijenio da kod pitanja poljoprivrede postoji jedna "kvaka" i da tu "povijesnu nepravdu trebamo ispraviti". Pojasnio je da se svi se poljoprivrednici natječu na istom tržištu i tu dobivaju tržišnu cijenu, ali da ih se ne subvencionira na jedak način, "čak niti blizu toga, a tri zemlje na dnu tablice su sve tri baltičke zemlje".
Upozorio je da su latvijski poljoprivrednici prisiljeni biti siromašni kako bi se natjecali na istom tržištu te da ne bi trebalo nikoga subvencionirati ili to treba raditi na jednak način.
Kako se približuju europski izbori u svibnju, Karinš je, s obzirom na sve veće bojazni od populizma, kazao je da se protiv toga ne treba boriti, ali se svakako treba "suočiti s uzrokom nezadovoljstva ljudi".