Kako su utorak prenijeli njemački mediji, Ustavni sud je time udovoljio zahtjevu za hitnim postupkom kojeg su postavili zastupnici oporbenih stranaka Zeleni, Ljevica i Liberalno-demokratske stranke.
Zastupnici su hitnom zahtjevom za očitovanjem Ustavnog suda htjeli postići da osobe s posebnim potrebama smiju sudjelovati već na izborima za Europski parlament krajem svibnja.
Temeljnu odluku o pravu ove skupine na sudjelovanje na izborima Ustavni sud je donio početkom godine, odlučivši da ove osobe ne smiju biti automatski isključivane iz izbora, kao što je do sada bio slučaj.
Bundestag je pak, glasovima vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, u ožujku promijenio izborni zakon prihvativši odluku o tome da osobe s posebnim potrebama ne smiju biti automatski isključene iz izbora, ali uz istodobnu opasku kako se ovaj zakon ne odnosi na skore europske izbore, na što su se onda potom žalile oporbene stranke u parlamentu uputivši zahtjev za hitnim ponovnim razmatranjem ove problematike na Ustavnom sudu.
Vladajuće stranke su stupanje novog zakona na snagu tek nakon izbora za Europski parlament opravdavali prekratkim rokovima za sastavljanje novih izbornih popisa, na kojima bi se trebale naći i osobe s posebnim potrebama.
Novi zakon se odnosi na otprilike 80.000 osoba među koje, osim osoba sa skrbnicima, spadaju i osuđenici smješteni u zatvorene psihijatrijske klinike.