Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da se u Hrvatskoj godišnje proizvede 350.000 pršuta, što ne pokriva ni polovinu potreba na domaćem tržištu. Istovremeno raste i izvoz, pa je u segmentu mesnih prerađevina Hrvatska lani imala suficit od 10 milijuna eura. Konkretno, domaći su proizvođači prošle godine, u odnosu na 2017., izvezli čak 59 posto više pršuta.
"Statistički podaci za 2018. godinu pokazuju porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali nažalost još uvijek ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700.000 komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta'', kazao je Kovačević.
Naveo je i da bi pršut trebao biti izvozno orijentiran te da bi ga maksimalno trebalo koristiti u turističke svrhe. "Jako puno pršuta se uvozi i to svih vrsta i različite kvalitete. S druge strane, po broju tovljenika Hrvatske je na povijesnom minimumu s tek 400.000 komada, što ne pokriva ni trećinu potreba", naglasio je Kovačević.
Izvršni direktor Klastera "Hrvatski pršut" Ante Madir, koji okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj, objasnio je što će se događati na petim "Danima hrvatskog pršuta", koji se ove godine od 26. do 27. travnja održavaju, prvo u zagrebačkom hotelu International a drugog dana na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje će biti izložbeno-prodajni dio).
Ta manifestacija okuplja i promovira proizvođače pršuta iz cijele Hrvatske čiji su proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti (Istarski pršut – zajednička zaštita Hrvatske i Slovenije) i oznakom zemljopisnog podrijetla (Krčki, Dalmatinski i Drniški pršuti) na razini EU.
Madir je govorio i o razlikama između krčkog, istarskog i dalmatinskog pršuta istaknuvši uz ostalo da se za razliku od krčkog i istarskog, koji se ne izlažu djelovanju dima, dalmatinski pršut ‘dimi’ i to na točno propisanom drvu: grabovini, bukvi i hrastovini.
Predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak ističe da su znakovi zaštite ulaznica za šire tržište Europske unije, jer je to iznimno važno za uvrštavanje proizvoda na police trgovačkih lanaca. Smatra i kako se hrvatski pršut kvalitetom može nositi s konkurencijom.
Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta naglasio je kako je Drniš kolijevka pršuta pa su na račun toga napravili certifikaciju, iako u samom procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskog pršuta.
Inače, prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 3.848 tona proizvoda od plećke i buta, u vrijednosti više od 21,5 milijuna eura, a izvezeno 1.113 tone, vrijednosti 6,5 milijuna eura. U odnosu na 2014. izvoz je količinski povećan za 14 puta, a vrijednosno 11 puta.
Oko 88 posto ukupnog izvoza plasira se na EU tržište, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e. Hrvatski pršutari najviše izvoze u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).