Sporazum su potpisale glavna ravnateljica CERN-a Fabiola Gianotti i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a na svečanosti je, među brojnim uzvanicima i članovima hrvatske znanstvene i akademske zajednice bio i premijer Andrej Plenković, te predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković.
Kabinet genijalnoga znanstvenika Nikole Tesle u Tehničkome muzeju koji nosi i ime toga glasovitog znanstvenika i čovjeka odabran je za mjesto svečanoga potpisivanja. Bila je to i prigoda da uzvanici svjedoče i prezentaciji nekoliko važnih pokusa Nikole Tesle, a u jednom i završnom eksperimentu sudjelovale su i direktorica Gianotti i ministrica Divjak koje su asistirale u demonstraciji Teslina pokusa koji je, u drugome dijelu svoga znastvenog rada i života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) posebice istraživao bežični prijenos energije.
Prije svečanoga trenutka i realan osvrt na to gdje je danas hrvatska znanost
Ministrica Divjak izrazila je zadovoljstvo što na ovaj veliki dan za Hrvatsku može pozdraviti sve iz kabineta jednoga genija - Nikole Tesle koji je svojim otkrićima zaista zadužio čovječanstvo. Neka od njih su cjeloviti sustav proizvodnje, prijenosa i iskorištavanja višefazne izmjenične struje, izum telefonskoga pojačala, indukcijskoga motora, bežične komunikacije, najvažnijih dijelova radija, fluorescentnoga svjetla i još mnogih drugih izuma bez kojih svijet danas ne bi bio ovakav kakav jest.
Tesla je, podsjetila je ministrica, radio na iskoracima koji su u potpunosti promijenili način života, kao kada je u CERN-u osmišljen world wide web, a takva epohalna otkrića mijenjaju gospodarstvo, društvo i dotiču se svakoga pojedinca i u takvim pothvatima, istaknula je, Hrvatska želi i mora sudjelovati.
Ali, smatra Divjak, važno je i da budemo svjesni gdje je hrvatska znanost danas - a Hrvatska je, nažalost, tek na 25. mjestu od 28 članica EU u dobivanju Obzor 2020 projekata što govori o našoj međunarodnoj kompetitivnosti i izvrsnosti. Hrvatska je i pri dnu EU u dobivanju ERC projekata, s najgorim omjerom ERC dobitnika zaposlenih na stranim institucijama, u odnosu na broj dobitnika ERC-a koji su zaposleni u Hrvatskoj što, ocijenila je ministrica, govori o osobnosti naših mladih znanstvenika, ali i nedostatku znanstvene infrastrukture i poticajne okoline za istraživanje u Hrvatskoj.
Hrvatska je predzadnja u EU i po broju patenata po stanovniku što pak govori o nedovoljnoj usmjerenosti na korištenje istraživanja u gospodarstvu i razvoja inovacijskog ekosustava dok s druge strane, dodala je, hrvatski znanstvenici i inovatori sudjeluju u vrhunskim pothvatima i otkrićima te dobivaju brojne nagrade u svijetu što govori u prilog velikom potencijalu i talentima koji je ostao uglavnom neiskorišten.
Uravnilovka na sveučilištima i institutima i dalje guši izvrsne; sustav treba reformirati
Ministrica je ustvrdila kako su izneseni podatci neumoljivi i jasno pokazuju da uravnilovka na Sveučilištima i Institutima i dalje guši izvrsne i da sustav treba suštinski reformirati.
Zato je, istaknula je, temeljni cilj Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) da, u skladu s Nacionalnim planom reformi Vlade u području znanosti, potiče izvrsnost a dva preduvjeta za to su - prije svega definitivno povećanje ulaganja u znanost. S tim u vezi, rekla je kako su u manje od dvije godine bitno povećana sredstva u državnom proračunu za znanost za čak 53 milijuna kuna, a ugovoreno je i rekordnih više od 2,5 milijarda kuna ulaganja u znanost iz EU fondova.
Drugi preduvjet je pak međunarodno umrežavanje pa u tom kontekstu ulazak u elitne svjetske znanstvene organizacije, i to od društveno-humanističkoga do STEM područja, poput primjerice Europske svemirske agencije i CERN-a koji je, ustvrdila je, definitivno elitna znanstvena zajednica i Hrvatska može biti ponosna što je prvi put, nakon niza pokušaja, zadovoljila sva tri uvjeta što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma o dodjeli statusa pridružene zemlje članice, i za to hvala svima koji su u tome procesu sudjelovali.
Gianotti - CERN je istraživački centar, posvećen je i razvoju novih tehnologija te suradnji diljem svijeta
Glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti također je izrazila zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma i podsjetila kako CERN nije samo vodeći svjetski centar za istraživanja u području fizike elementarnih čestica, već je posvećen i razvoju novih tehnologija, edukaciji i miroljubivoj znanstvenoj suradnji diljem svijeta.
Gianotti je napomenula kako su u CERN-u radili, a i danas rade, mnogi hrvatski znanstvenici, koji su zaslužni što je ta suradnja uspješna. Kulminacija toga je pak potpisivanje sporazuma što je, vjeruje Gianotti, i poseban dar za one koji su na tome radili.
Ministrica Divjak sažela je neke od mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju po ulasku u CERN, pa će tako, rekla je, hrvatski znanstvenici moći dobiti pristup ogromnim bazama podataka, razmjeni znanja i ljudi, ali i edukacija i ideja.
CERN je, dodala je, i razvojna prilika da hrvatske high-tech tvrtke sudjeluju u natječajima vrijednim više od dvije milijarde kuna godišnje - od izrade dijelova potrebnih za izgradnju akceleratora i slične opreme u laboratorijima do razvoja robotike i rješenja za analize ogromnih količina podataka i umjetne inteligencije.
Ministrica je zaključila riječima velikoga Tesle - "Iako imamo slobodu da mislimo i djelujemo, mi se držimo zajedno, poput zvijezda na nebeskom svodu s nerazdvojnim vezama. Ove veze se ne mogu vidjeti, ali ih možemo osjetiti“. To je, istaknula je, i poruka suradnje i prilike za zajednički napredak koju želi poslati pri ulasku Hrvatske u CERN-ovu obitelj.
Plenković: Za koju godinu i punopravna članica CERN-a
Premijer Plenković vjeruje da će Hrvatska za nekoliko godina biti i punopravna članica CERN-a. Posebice je istaknuo kako će hrvatsko gospodarstvo imati koristi od priključenja Hrvatske CERN-u jer, suglasna je s riječima ministrice Divjak, "CERN je prilika za ostanak na pravoj strani željezne zavjese IV. industrijske revolucije koja se neminovno spušta između zemalja koje ulažu u znanost, razvoj i obrazovanje te onih zemalja koji to ne čine".
Podsjetio je kako je Vlada u posljednje dvije i pol godine uložila 29 posto novca više u znanost, što uključuje i novac iz europskih fondova. Spomenuo je i znanstvene centre izvrsnosti i bilateralne programe suradnje s nekim zemljama, među kojima je i Švicarska.
Pri tomu, smatra Plenković, treba voditi računa o balansu između prirodnih i društveno-humanističkih znanosti što je, ocijenio je, ključna zadaća reforme obrazovnoga sustava koja treba omogućiti da učenici, među ostalim, budu znatiželjni i kreativni.