Nakon jučerašnje rasprave s europskom povjerenicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini, europarlamentarci su na plenarnoj sjednici usvojili godišnja izvješća o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (CFSP) Davida McCallistera i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (CSDP) izvjestitelja Ioana Mirceea Pascua.
CFSP je usvojen sa 401 glasom 'za', 173 'protiv' i 73 suzdržana glasa, dok je za CSDP svoj glas dalo 376 zastupnika, s 215 protiv i 41 suzdržanim zastupnikom.
U rezoluciji o CFSP-u, zastupnici predlažu uspostavu Vijeća sigurnosti EU-a kako bi se olakšalo donošenja odluka među članicama. Smatraju također da bi zemlje članice trebale dati prioritet zajedničkim stajalištima, tj. staviti ih ispred nacionalnih interesa.
Kada su u pitanju zajednička i vanjska i sigurnosna politika, zastupnici su uvjereni da je potrebno prijeći na sustav odlučivanja kvalificiranom većinom, umjesto dosadašnjeg jednoglasnog odlučivanja.
U rezoliciji se također ističe da bi Unija morala biti "otpornija" na miješanja izvana, posebice imajući u vidu održavanja izbora za novi saziv Parlamenta od 23. do 26. svibnja 2019., ali prije svega na terorističke napade.
"Unija bi trebala biti otpornija na terorističke napade, posebice na džihadistički terorizam, ali se pokazati žilavom i snažnom prema radikalizaciji, ilegalnoj migraciji, propagandi, dezinformacijskim kampanjama, ruskim pokušajima kibernetičkih napadaa i drugim hibridnim prijetnjama koje traže hitno reagiranje i koordinirani odgovor", stoji u izvješću.
"Sadašnje stanje sigurnosti u EU je poljuljanije, nepredvidljivije, složenije i varljivije više nego ikada prije od završetka Hladnog rata. EU stoga ima sve veću odgovornost brinuti o svojoj sigurnosti i istovremeno braniti svoje interese i vrijednosti", kazao je izvjestitelj McCallister (EPP).
Prema njegovim riječima, "došlo je vrijeme da Unija uzme sudbinu u svoje ruke i prigrli svoju ulogu kao jednakopravna, suverena, politička i gospodarska sila u međunarodnim odnosima koja će pomoći rješavati sukobe diljem svijeta i oblikovati globalno upravljanje".
Rezolucija nadalje poziva članice EU-a da zajednički odgovore na migrantsku krizu. Isto tako, zastupnici zagovaraju da se prema zemljama koje krše demokratske standarde primjeni politika "manje za manje".
Tim bi se zemljama, primjerice, uskratile određene pogodnosti u trgovini.
U rezoluciji o CSDP-u, zastupnici su pozdravili uspostavu Stalne strukturirane suradnje (PESCO), ali i naglašavaju da bi se više trebalo uložiti u obavještajne aktivnosti, satelitsku komunikaciju, nadzor i izviđanje te autonomni pristup svemiru i promatranju iz svemira.
"Zemlje EU-a moraju pokušati unaprijediti vojne saposobnosti koje bi pokrivale cijeli spektar kopnenih, zračnih, svemirskih, pomorskih i kibernetičkih sfera, ukoliko žele da Zajednička sigurnosna i obrambena politika postane vjerodostojna sila", stoji u izvješću.
CSDP također ističe "ključnu ulogu" strateškog partnerstva između EU-a i NATO-a kada je riječim o sigurnosnim izazovima u Europi.
"EU i NATO se moraju nadopunjavati u suradnji, uz puno poštivanje autonomije i procesa donošenja odluka svake strane", stoji u rezoluciji.
Zastupnici su također uputili poziv svim političkim snagama u Europi i Sjevernoj Americi da "radije osnaže, nego da potkopaju, tu ključnu transatlantsku sponu sigurnosti" i izbjegnu scenarij koji se dogodio u području trgovine između dviju strana.
"Svjetski poredak se trenutno suočava s važnim sistemskim promjenama u kojima postoji tendencija da se multilateralizam zamijeni unilateralizmom", kazao je Pascu (S&D).
Prema njegovim riječima, potrebni su nam globalni odgovori, ali na njih je "teško odgovoriti u fragmentiranom ustavu".
"CSDP je jedno od oruđa za suočavanje s mnogim navedenim izazovima", zaključio je izvjestitelj.