Bosna i Hercegovina bila je tema u dvije točke rasprave na Odboru. Jedna je bila izvješće promatrača Europskog parlamenta na izborima održanim u BiH 7. listopada, a druga je bila rasprava u drugom čitanju o izvješću parlamentarnog izvjestitetelja za BiH, rumunjskog zastupnika Cristiana Prede (EPP).
O provedenim izborima govorio je vođa promatračke misije Europskog parlamenta, luksemburški zastupnik Frank Engel, koji je izbore u tehničkom smislu ocijenio korektnim.
"Iako nisu bili bez problema, izbori su prošli relativno u redu, logistički je sve bilo korektno", rekao je Engel. S druge strane, Engel dodaje da je bilo pokušaja utjecaja na izbore iz drugih zemalja, spominjući pritom Rusiju.
Izvjestitelj za BiH Cristian Preda rekao je da je na njegovo izvješće podneseno 190 amandmana, a da je od tih 190 amandmana njih 124 uvršteno u kompromisne amandmane dogovorene između glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu.
Odbor će o izvješću i amandmanima glasovati 6. prosinca, nakon čega taj tekst ide na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta sredinom siječnja sljedeće godine kao prijedlog rezolucije o napretku BiH.
U tekstu se poziva na brzu uspostavu vlasti na svim razinama, ukazuje na potrebu promjene izbornog zakonodavstva u skladu s presudama domaćih i međunarodnih sudova te na ustavne i institucionalne promjene koje će zemlji omogućiti približavanje Europskoj uniji.
Preda je rekao da se u jednom od kompromisnih amandmana govori o legitimnoj predstavljenosti konstitutivnih naroda i da se potvrđuje da postoji problem političke predstavljenosti.
Preda je pozvao na što brže formiranje vlasti u BiH na svim razinama. Istaknuo je i probleme zbog neprovođenja presude Ustavnog suda u predmetu koji je pokrenuo Božo Ljubić i u vezi s presudom u slučaju Sejdić-Finci Europskog suda za ljudska prava.
Zastupnik Jozo Radoš rekao je da se u tekstu spominje pitanje legitimne zastupljenosti, ali se izrijekom ne spominje izbor članova predsjedništva BiH, u kojima su bošnjački birači izabrali i hrvatskog člana toga tijela.
Radoš je u raspravi istaknuo pitanja izbora gornjih parlamentarnih domova u oba entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koji su zamišljeni kao tijela za očuvanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te o izboru članova predsjedništva.
"Nažalost, događa se da u tim gornjim domovima jedan narod bira predstavnike drugih naroda u oba entiteta, što je apsolutno loše, jer stvara nepovjerenje u politički sustav. Drugo je pitanje izbor članova predsjedništva, gdje je hrvatski predstavnik izabran s jedan, dva ili tri posto glasova Hrvata", rekao je Radoš.
Radoš je spomenuo i neusklađenost četiriju pravosudnih sustava koji postoje u BiH, koji ne samo što su neusklađeni nego često i međusobno proturječni. "Kad već nemamo snage da potaknemo ustavne promjene, trebali bismo se pozabaviti time da se ta četiri pravosudna sustava međusobno usklade", rekao je.
Zastupnica Željana Zovko je govorila o utjecaju Turske i Rusije na izbore u Bosni i Hercegovini. Rekla je da je Turska imala veliku ulogu u izborima za članove predsjedništva, spominjući da su muslimanskim obiteljima davane upute da jedni glasaju za bošnjačkog, a drugi za hrvatskog člana predsjedništva.
"Krajnje je vrijeme da se razmotre strani utjecaji koji su prisutni u BiH,“ naglasila je Zovko.
"Za Bosnu i Hercegovinu jedini pravi put je srednji put između dva ekstrema unitarizma i separatizma, a to je federalizacija. Ako se BiH ne vrati na pravi smjer može doći do ugrožavanja mira i sigurnosti na granicama s EU-om", rekla je Zovko.
Zastupnik Tonino Picula je ukazao na problem neprovođenja sudskih presuda u BiH, bilo domaćih bilo međunarodnih sudova.
Picula je rekao da Europski parlament redovito u svojim rezolucijama poziva na promjene, između ostalih i izbornog zakonodavstva, ali da on ne vidi spremnost za to kod političkih elita u zemlji.
"Ja već dulje vrijeme ne vidim tu spremnost. Stalno govorim da je Dayton zaustavio rat, ali da je to vrlo slab dokument na kojem bi se trebala graditi moderna, složena, višenacionalna zajednica. Još ništa nije napravljeno na prilagodbi zemlje za članstvo u EU-u. Bosnom i Hercegovinom upravljaju različite veto skupine, kojima je vrlo udobno unutar Daytonskog sustava. Nisam pretjerani optimist", rekao je Picula.