"U Republici Hrvatskoj postoji sustavno sakupljanje i recikliranje jedino PET ambalaže za koju se plaća povratna naknada, dok za ostali plastični otpad ne postoji evidencija prikupljanja i recikliranja", rekao je hrvatski zastupnik za Hinu.
Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak su na plenarnoj sjednici podržali izvješće o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu koja predviđa da se do 2030. plastična ambalaža učini prikladnom za recikliranje a potrošnja plastike jednokratnu upotrebu drastično smanji.
Škrlec smatra da će se zbog usvojene strategije interes za recikliranjem svih vrsta plastike u Hrvatskoj ipak sve više povećavati.
Prema strategiji, sva bi plastična ambalaža trebala biti ponovno upotrebljiva ili prikladna za recikliranje. Očekuje se i smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te ograničenje upotrebe mikroplastike koja se dodaje kozmetičkim proizvodima i deterdžentima.
Svi dionici iz industrije, tumači Škrlec, pozivaju se da odmah počnu konkretno djelovati te da povežu vlastiti identitet robne marke s održivim i kružnim poslovnim modelima.
Ulaganje u infrastrukturu prikupljanja otpada ključno je za odvajanje plastike povoljne za recikliranje, odnosno postizanje minimalne čistoće sirovina kako bi imale ekonomsku vrijednost, ukazuje Škrlec.
"Poboljšanje sustava održivog gospodarenja otpadom može doći kroz ulaganja u kvalitetnu infrastrukturu, da građani stvarno plaćaju onoliko otpada koliko su dali na zbrinjavanje. Potrebno je stimulirati građane na odvojeno prikupljanje da im se to na neki način vrednuje", smatra hrvatski zastupnik.
Škrlec napominje kako učinkoviti programi proširene odgovornosti proizvođača mogu imati pozitivan utjecaj na okoliš.
"Postoje razni načini za postizanje visokih stopa odvojenog prikupljanja i recikliranja, a to su proširena odgovornost proizvođača (EPR), sustav povratnih naknada i povećana svijest o odvajanju otpada u javnosti. Učinkoviti programi proširene odgovornosti proizvođača mogu imati pozitivan utjecaj na okoliš jer dovode do smanjenog nastanka ambalažnog otpada i povećanja opsega odvojenog skupljanja i recikliranja".
Samo se u Europi svake godine proizvede oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se reciklira pri čemu se velik dio izvozi izvan EU.
Po direktivi EU koja je stupila na snagu u srpnju, države članice do 2025. godine imaju obvezu reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada, dok je Hrvatska za to dobila odgodu od pet godina.
"Hrvatska sigurno neće ispuniti niti jedan cilj odvojenog prikupljanja otpada prema postojećoj EU direktivi do 2020. godine gdje se nalaže odvojeno sakupljanje i recikliranje 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla", upozorava Škrlec.