"Mjerama EU-a za zaštitu ljudskog zdravlja od onečišćenja zraka nije ostvaren očekivani učinak. Onečišćenje zraka svake godine u EU-u prouzroči oko 400.000 slučajeva preuranjene smrti i vanjske troškove povezane sa zdravljem u visini od više stotina milijardi eura", stoji u novom izvješću Europskog revizorskog suda.
Revizori ističu da su lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon onečišćujuće tvari u zraku odgovorne za većinu slučajeva preuranjene smrti te da su stanovnici gradskih područja posebno izložena skupina.
Direktiva o kvaliteti zraka iz 2008. godine temelj je politike EU-a za čisti zrak jer se njome utvrđuju norme kvalitete zraka za koncentracije onečišćujućih tvari.
"Onečišćenje zraka najveći je ekološki rizik za zdravlje u Europskoj uniji”, izjavio je Janusz Wojciechowski, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće.
"U posljednjih nekoliko desetljeća politikama EU-a doprinijelo se smanjenjima emisija, no kvaliteta zraka nije se poboljšala jednakim tempom te i dalje postoje snažni učinci na javno zdravlje", dodao je.
U Bugarskoj, Češkoj, Latviji i Mađarskoj, izgubljene godine zdravog života slične su onima u zemljama koje se često povezuje s lošom kvalitetom zraka, kao što su Kina i Indija.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira lebdeće čestice, dušikov dioksid, sumporov dioksid i prizemni ozon kao onečišćujuće tvari u zraku s najštetnijim učinkom na ljudsko zdravlje.
Prema podacima Europske agencije za okoliš otprilike jedna četvrtina europskih građana koji žive u gradskim područjima bila je 2015. izložena razinama onečišćenja zraka koje prekoračuju neke od normi kvalitete zraka EU-a.