Zastupnici u Europskom parlamentu ovoga su tjedna usvojili izvješće koja upozorava da kohezijske politike za regije koje zaostaju za europskim prosjekom trebaju ostati prioritet i nakon 2020. godine, bez obzira na pritiske na proračun EU-a.
Izvješće talijanske zastupnice iz kluba socijaldemokrata Michela Giuffride također predlaže pripremu posebnih strategija, programa i akcija za takve regije.
Svaki šesti stanovnik Europske unije živi u regiji koja zaostaje. U takvim regijama, u pravilu na istoku i jugu EU-a, živi 83 milijuna Europljana, od toga 32 milijuna u regijama s niskim prihodima a 51 milijun u regijama s niskim stopama rasta.
Negativni učinci gospodarske i financijske krize, posebice u regijama s niskom stopom gospodarskog rasta, smanjili su prostor za proračunske politike i doveli do smanjenja javnih investicija, upozorili su europaralmentarci u rezoluciji usvojenoj u utorak s 488 glasova za, 90 protiv i 114 suzdržanih.
Ivan Jakovčić (IDS/ALDE), član Odbora EP-a za regionalni razvoj, ističe da je usvajanje ovog izvješća "u suštini bitka za nastavak kohezijske politike". "Ovaj izvještaj ukazuje da zemlje koje imaju ozbiljnih problema, kao što je na primjer Hrvatska sa Slavonijom, bez kohezijske politike jednostavno neće uspjeti. Zato je taj izvještaj i koncipiran da se posebna pažnja posveti tim regijama", rekao je Jakovčić za Hinu.
Među mjerama koje su europarlamentarci zatražili su okupljanje tih regija u posebne statističke jedinice NUTS III, to jest u sustavu za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama EU-a, kako bi se ciljano financiralo ta područja.
Zastupnici traže mjere za poboljšanje obrazovanja i stručnog osposobljavanja kako bi se smanjila nezaposlenost i pomoglo mladima da ostanu na tim područjima i lakši pristup kreditima za tvrtke.
.U rezoluciji se također traži pomoć za poboljšanje upravljanja u regionalnim institucijama te podršku produktivnim poslovnim aktivnostim, kružnom gospodarstvu i poljoprivredi.
Europarlamentarka Ruža Tomašić (HKS/ECR), izvijestiteljica u sjeni za ovo izvješće, ocjenjuje kako je u Hrvatskoj upravo problem birokracija. "Nema Europska komisija birokraciju. Birokracija ima Hrvatsku. Tu vam treba milijun i pol papira, ako EU daje taj novac i nema toliko zahtjeva zašto ih mi imamo?", upozorila je Tomašić u izjavi za Hinu.
Tomašić je prošle godine u Odboru za regionalni razvoj svoje izvješće "Tehnička pomoć u kohezijskoj politici u razdoblju nakon 2020.“ u kojemu traži učinkovitije i transparentnije korištenje 13.4 milijardi eura tehničke pomoći na razini država članica. U njemu je predložila da novčana sredstva budu usmjerena jačanju kapaciteta lokalne i regionalne samouprave i edukaciji zaposlenika u administraciji kako bi lokalne zajednice i njihovi projekti u budućnosti što manje ovisili o središnjoj vlasti. Hrvatska europarlamnetarka, ocjenjuje kako se sredstva za tehničku pomoć vrlo slabo koriste.
"Što god da se radi ja predlažem nekakvu decentralizaciju, da se ide od dna prema gore jer ne znaju puno glavni gradovi, pa ni županije, što je u malim mjestima. Oni koji žive u malim mjesttima znaju što je za njih najbolje", kaže Tomašić.