Oettinger će se u Zagrebu sastati s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, premijerom Andrejem Plenkovićem, ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić, ministricom gospodarstva Martinom Dalić, ministrom financija Zdravkom Marićem i ministricom za regionalni razvoj i fondove EU-a Gabrijelom Žalac.
Komisija dodaje da će se Oettinger također sastati s članovima saborskih odbora za europske poslove, za financije i proračun i za regionalni razvoj i fondove EU-a. Predviđen je također susret s predstavnicama ženskih organizacija.
Prije Hrvatske, Oettinger u utorak putuje u Irsku gdje će razgovarati o istim temama.
Komisija je sredinom veljače predstavila smjernice za raspravu o višegodošnjem europskom proračunu, a EU je u tom suočena s dva velika izazova.
Manjak u europskom proračunu zbog odlaska Velike Britanije iznosit će od 12 do 14 milijarda eura godišnje, a Komisija je najavila da će predložiti da se polovica toga iznosa nadoknadi rezanjem svih proračunskih stavki, a druga polovica povećanjem prihoda. Osim toga, morat će se financirati nove troškove poput zaštite vanjskih granica, europske obrambene unije, podržavanja mobilnosti mladih, poticanja europske digitalne transformacije, poticanja istraživanja i inovacija.
Na europski proračun otpada samo jedan posto BDP-a i Komisija će predložiti da se to poveća na između 1,11 i 1,19 posto BDP-a, kako bi se na taj način namaknula nova sredstva.
Komisija razmišlja i o novim vlastitim izvorima punjenja proračuna. Između ostaloga, dio sredstva koja se zarade trgovinom emisijama stakleničkih plinova mogli bi ići izravno u europski proračun. Razmišlja se i oporezivanju plastike, nakon što je Kina od početka ove godine prestala otkupljivati plastični otpad iz EU-a.
Komisija će u svibnju predstaviti prijedlog višegodišnjeg proračuna. U svakom slučaju, očekuju se žustre i žestoke rasprave kao što je uvijek slučaj kada se dogovara proračun. Jedno od važnijih pitanja bit će buduća kohezijska politika kojom se financiraju projekti u slabije razvijenim članicama. Ima ideja da se dodjela kohezijskih sredstava snažnije uvjetuje poštivanjem temeljnih prava, što je poruka zemljama poput Poljske, koja prema mišljenju Komisija i većine članica ne poštuje načela i demokratske vrijednosti EU-a.