Spor oko Beloveške šume dio je šireg sukoba između izvršnog tijela EU-a i najveće istočne članice tog saveza, koja je ujedno i najveći primatelj europskih sredstava. Vladajuću poljsku stranku Pravo i pravda (PiS) optužuje se da potkopava demokraciju u zemlji.
Beloveška šuma, koja se proteže i u Bjelorusiju, jedna je od posljednjih prašuma u Europi. Nalazi se na popisu Nature 2000, najveće mreže zaštićenih područja na svijetu, pod zaštitom je UNESCO-a, te je dom najvećeg stada europskog bizona, kao i jedinstvenih ptica i insekata.
Pod europskom direktivom o staništima, članice EU-a trebaju poduzeti primjerene mjere očuvanja za posebna područja.
Poljska vlada tvrdi kako je sječa šume potrebna kako bi se napravili šumski putevi za planinare i kako bi se ostalo drveće zaštitilo od zaraze potkornjakom.
"Te odluke će nužno završiti u pogoršanju lokacija za razmnožavanje zaštićenih vrsta", rekao je glavni odvjetnik suda Yves Bot.
Europski sud pravde (ECJ) donijet će konačnu odluku u nadolazećim mjesecima, a iako suci nisu nužni slušati preporuku savjetnika, u većini slučajeva to čine.
Poljski ministar zaštite okoliša Henryk Kowalczyk rekao je kako će Poljska poštovati konačnu odluku europskog suda.
ECJ je prošle godine već kaznio Poljsku s 100 tisuća eura po danu ako ne zaustavi sječu velikih razmjera u toj šumi.
Poljska je već premašila kvote sječe do 2021. godine, a u jednom dijelu šume u kojoj je kvota povećana, što je EK proglasila ilegalim činom, već je pola drveća posječeno usprkos europskom nalogu, pokazuju službeni šumarski podaci.