Plenković se pred okupljenim ministrima ukratko osvrnuo na svoj jučerašnji boravak u Bruxellesu gdje je s najvišim europskim dužnosnicima održao "detaljne razgovore o ključnim europskim temama i stajalištima Hrvatske uoči odluka koje su relevantne za budućnost Hrvatske i za budućnost Europe u sljedećih nekoliko godina".
"Imali smo vrlo sadržajne razgovore s predsjednikom Europskog vijeća (Donaldom) Tuskom, s cijelim kolegijem Europske komisije, s predsjednikom Komisije (Jean-Claudeom) Junckerom, u formatu koji je predviđen da se u određenim vremenskim intervalima odvija između kolegija Komisije i predstavnika država članica na najvišoj razini", rekao je Plenković.
Premijer je rekao da je za Hrvatsku posebno važna bila tema koja se odnosi na pitanja daljnjeg proširenja Europske unije i prošli tjedan predstavljene strategije proširenja Europske unije na države zapadnog Balkana - Srbiju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo.
"Na Hrvatsku se gleda kao na zemlju koja ima vrlo bitnu ulogu, sa svojim iskustvom i s blizinom svih šest država koje su u procesu proširenja a to su praktički sve naše bliže i malo dalje susjedne države", rekao je Plenković, dodajući da bi Hrvatska trebala odigrati ulogu "poveznice, poticaja i transfera znanja". "Ali isto tako ... sve te zemlje trebaju biti vrednovane na temelju individualnih postignuća i na temelju ispunjavanja kriterija. To je okvir u kojemu ćemo voditi našu odgovornu politiku i nastojati da sve nama susjedne zemlje što učinkovitije i brže ispune kriterije i postupno postanu članice EU-a", rekao je Plenković.
"Smatramo da je to u njihovom interesu, ali i u interesu Hrvatske", dodao je Plenković, istaknuvši da je "upravo takva politika, uključujući i rješavanje otvorenih graničnih pitanja, primljena s puno razumijevanja od strane predsjednika Junckera i Tuska, i cijelog kolegija Komisije".
Europska komisija je prošli tjedan predstavila strategija za "Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom", u kojoj je najavila šest inicijativa koje će Europska unija poduzeti za integraciju zemalja zapadnog Balkana koje obuhvaćaju vladavinu prava, veću suradnju u području sigurnosti i migracija uz pomoć zajedničkih istražiteljskih timova i europske granične i obalne straže, širenje energetske unije EU-a na zapadni Balkan te smanjenje troškova roaminga i uvođenje širokopojasnog interneta u regiji.
Plenković je na sjednici vlade također rekao da je u Bruxellesu s najvišim europskim dužnosnicima razgovarao i o institucionalnim pitanjima Europske unije, te o okvirnoj politici proračuna EU-a za razdoblje od 2021.-2027. godine.
"Pregovori o tome krenut će nakon svibnja kada će Komisija izaći s konkretnim papirom koji će naravno tada sadržavati i brojke ... rasprava će se voditi o tome kako ostati u okvirima prihoda koji mogu na rashodovnoj strani namiriti sve političke prioritete EU-a danas", rekao je, podsjetivši da će sljedeći proračun EU-a biti bez Velike Britanije. "Deset država članica praktički financira 80 posto proračuna, a Velika Britanija je jedna od najvećih i najrazvijenijih i njezin odlazak stvara velike nesrazmjere i na prihodovnoj strani a i na rashodovnoj", kazao je Plenković.
Premijer je rekao da se za Hrvatsku, kao jednu od novih članica, rasprava prije svega odnosi na politiku kohezije i na zajedničku poljoprivrednu politiku, ali isto tako i na "one teme koje na neki način moderniziraju prioritete EU-a". "Dakle ne može sve više biti klasično da u toj proračunskoj torti dvije trećine odu samo na ove dvije politike, a da za sve ostalo ostane manje novaca. Tu prije svega vidim prostora za znanost, istraživanje, inovacije, za mlade, za zapošljavanje, za pitanja sigurnosti, unutarnje i vanjske, te za globalnu ulogu EU-a", rekao je.
"Glede strateških projakata iz ove financijske perspektive najvažniji koji će Hrvatskoj dugoročno ostati je izgradnja Pelješkog mosta ... treba gledati kako u razdoblju kada ćemo već biti malo i zrelija članica s više iskustva ... kapitalizirati to članstvo, da hrvatskim ljudima približimo koristi pripadnosti najrazvijenijoj organizaciji koja trenutno globalno postoji", rekao je Plenković.
"S te strane rekli smo našu načelnu spremnost da ukoliko dođe do dogovora da odlaskom Velike Britanije treba povećati i davanja drugih država članica, da smo mi na to naravno pripremni. Međutim nije isto ako to kažemo mi ili ako to kažu članice koje financiraju većinu proračuna", ocijenio je hrvatski premijer, te dodao da će se "istodobno raditi i na novim načinima generiranja izvornih prihoda Europske unije čime bi se olakšalo ukupno punjenje proračuna".