EU iz vlastitih izvora podmiruje samo 35 posto potreba za šaranom i to je prilika za Hrvatsku, rekao je Božić.
On očekuje da će se, sukladno razvojnim planovima, do 2023. ostvariti proizvodnja od oko 5.000 tona šarana godišnje.
Po podacima koje je iznio, u Hrvatskoj djeluje 20-ak uzgajivača šarana, prije rata uzgajano je oko 15.000 tona, a danas proizvodnja iznosi oko 3.000 tona godišnje.
"Možemo reći da se ukupna grana nalazi u fazi tehnološkog oporavka", kazao je Božić, dodavši da na području EU-a postoji velika potražnja za ribom, ali i nedovoljna proizvodnja.
Državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković kaže da Hrvatska uzgoj slatkovodne ribe smatra strateškom gospodarskom granom, jer je to jedna od najbrže rastućih proizvodnih grana u zemlji s prosječnim rastom od deset posto.
Proizvodnja šarana u tom je kontekstu bitna, jer obuhvaća 75 posto ukupne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi i time slijedi proizvodnju bijele ribe, rekla je Vučković.
Andrzej Lirski iz Instituta Stanisław Sakowicz Inland Fisheries istaknuo je da je šaran najvažnija vrsta u europskoj akvakulturi s proizvodnjom od 3,8 milijuna tona godišnje, što je 5,7 posto svjetske proizvodnje ribe.
Na konferenciji je istaknuto da su migracije građana s europske periferije u zemlje tzv. stare Europe potaknule potrošnju šarana i na tim tržištima.
U 2015. je, kako je rečeno, u Europi proizvedeno 71.210 tona običnog šarana, od čega se izvozi 17.260 tona, dok se uvoz kreće oko 19.110 tona. Uzgoj je trenutno u porastu, a tržište Unije raste za oko 9 posto u zadnjih deset godina.
Najviše se šarana pojede u Mađarskoj, oko 1,16 kilograma po stanovniku godišnje, slijede Bugarska i Rumunjska, a u Hrvatskoj se po stanovniku u prosjeku pojede 400 grama šarana godišnje.