Prijedlog je Ministarstva da se kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja smanji s minimalnih 150 na 75 milijuna kuna, bez PDV-a, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa EU, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima koji spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva s 20 na 10 milijuna kuna.
"Ta promjena daje mogućnost zainteresiranim investitorima na prijavljivanje većeg broja strateških investicijskih projekata", obrazlažu u Ministarstvu.
Po podacima koje iznose, od početka primjene Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, od studenog 2013. godine, 14 je projekata proglašeno strateškim investicijskim projektima, ukupne prijavljene vrijednosti 12,66 milijardi kuna. Od toga je 11 javnih strateških projekata, vrijednosti 11,55 milijardi kuna, i tri privatna projekta ukupne vrijednosti nešto iznad 1,1 milijardu kuna.
Na listi strateških projekata trenutno se nalaze 24 projekata, ukupne vrijednosti 18,2 milijarde kuna, i to 16 javnih projekata ukupne prijavljene vrijednosti 12,45 milijardi kuna i osam privatnih investicijskih projekata, prijavljene vrijednosti 5,8 milijardi kuna.
Ministarstvo predlaže i brisanje odredbe o dostavi "dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta", čime bi se, smatra, uklonila ozbiljna prijetnja ulaganjima.
Također, skraćivanje rokova za provedbu investicijskih projekata znatno ubrzava pokretanje pojedinog investicijskog ciklusa te ima pozitivan učinak na priljev investicija, ističu iz Ministarstva, koje predlaže i pojednostavljenje postupaka pri pri realizaciji projekta.
Obrazlažu uz ostalo i kako se novi zakon o strateškim investicijskim projektima donosi jer postojeći zakon nije usklađen s propisima EU vezanim uz energetske investicijske projekte, zbog visoko postavljene nominalne vrijednosti za prijavu investicije da bi dobila status strateškog projekta, predugih rokova procjene i odlučivanja o prihvaćanju projekta te previsokog iznosa garancijskog depozita.
"Ciljevi ovog zakonskog prijedloga su: jačanje investicijske klime, povećanje učinkovitosti rada središnjih tijela državne uprave, ubrzanje postupaka za provedbu investicijskih projekata, uklanjanje uočenih prepreka za provođenje postupaka po prijavama projekata, veći interes za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj i osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 u hrvatskom zakonodavstvu. Također, pokretanje investicijskog ciklusa predstavlja stvaranje preduvjeta za povećanje investicija u hrvatsko gospodarstvo što uključuje bolje korištenje i gospodarenje dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku", ističu iz Ministarstva.
Prijedlogom novog zakona se uz ostalo redefinira i raspolaganje nekretninama u vlasništvu drađžve, pojednostavljuje postupak pri realizaciji projekta, propisuje obveza potpisivanja sporazuma za privatne i javne projekte kao i obveza potpisivanja sporazuma između investitora i Vlade prije nego što Vlada donese odluku o proglašavanju projekta strateški.
Novina je i definiranje ugovorene kazne, u visini 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta, i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta.
Iz Ministarstva kao novinu u odnosu na važeći zakon ističu i učinkovitiju provedbu energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata - projects of common interest). Također, ukoliko postoji odluka da će se investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji će se provoditi tijekom programskog razdoblja 2014-2020 u Hrvatskoj, takav se projekt na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na listu strateških projekata, uz prethodno podnošenje dokaza investitora da će se investicijski projekt financirati iz europskih fondova.