FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Cikloturizam - ekološki održiviji i ekonomski isplativiji turizam

ZAGREB, 21. rujna 2017. (Hina) – Bez promjene prometnog sustava ne može biti održivijeg i ekološki osvještenijeg društva, a cikloturizam je pravi put prema tome, zaključak je panela na kojem je u četvrtak u Zagrebu europarlamentarac Michael Cramer predstavio svoju viziju tog tipa turizma.

Panel je održan u okviru Europskog tjedna mobilnosti a domaćin mu je bio hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.

Europski tjedan mobilnosti održava se već šesnaestu godinu zaredom, a na njegovim se događanjima raspravlja o raznim zakonodavnim aktima kojima bi se u idućem desetljeću postigla održiva mobilnost u Europi, pogotovo u kontekstu Pariškog klimatskog sporazuma čiji je potpisnik i sama Europska unija. 

U sklopu te manifestacije su u srijedu i u četvrtak u Koprivnici i Zagrebu održane panel rasprave "Održiva mobilnost u gradovima i cikloturizam" kojima je domaćin bio Škrlec, hrvatski zastupnik Zelenih u EP-u, a gost njemački europarlamentarac  Cramer, također iz redova Zelenih. 

Iako se na panelu u zagrebačkoj Kući Europe govorilo općenito o biciklizmu, naglasak je bio na cikloturizmu kao sve zastupljenijem obliku održivog turizma za kojeg je njemački zastupnik i strastveni biciklist stručnjak.

Biciklom uz Željeznu zavjesu

Cramer je inicijator cikloturističkog projekta EuroVelo13 i autor knjige "Europska biciklistička staza – Željezna zavjesa" u kojoj je povezao održivi turizam s europskom poviješću i kulturom.

Kao  stanovnik Berlina, grada u kojem je Željezna zavjesa ostavila najočiglednij pečat, Cramer je potaknuo uspostavljanje rute koja prati cijelu njezinu dužinu, pa je danas duga oko 10.400 kilometara i prolazi kroz 20 različitih zemalja, od norveško-rusko granice, kroz 13 članica EU-a, uključujući i Hrvatsku uz Dravu, do bugarske obale Crnog mora. 

Nijemac je istaknuo kako cikloturizam raste 20 posto godišnje već duže od desetljeća, te je ukazao na švicarsko istraživanje koje je pokazalo da turisti koji putuju automobilom troše trećinu manje od biciklista.

Ukupna ekonomska dobrobit od cikloturizma 2013. je u svim tadašnjim državama članicama EU-a iznosila 513 milijardi eura, a prema studiji Europskog parlamenta iz 2012., godišnji prihod od te vrste turizma u EU-u je iznosio 44 milijarde eura, dok je primjerice zarada od ekološki štetnih i neodrživih kruzera iznosila 39 milijardi eura. 

"Želimo li spasiti klimu, ključna je mobilnost, jer je to jedini sektor koji od 1990. ima rast emisija štetnih plinova", rekao je Cramer na panelu, zaključivši kako promet uništava sav trud postignut u drugim sektorima. 

Istaknuo je kako on sam ne posjeduje automobil od 1979., te istaknuo da je to slučaj sa "svakim drugim kućanstvom u Berlinu", te je otkrio kako je biciklom prošao veliki dio Hrvatske u kojoj zbog raznolikog krajolika i kulturnih i povijesnih znamenitosti vidi velik potencijal za razvitak cikloturizma. 

Naveo je put uz Dravu koji ide kroz zemlje srednje Europe, pa i Hrvatsku, i koji je dobio nagradu Njemačkog biciklističkog društva, kao primjer potencijalne rute na kojoj bi Hrvatska mogla razvijati  tu vrstu turizma. 

Nepovezanost hrvatskih ruta

Europarlamentarac Davor Škrlec smatra kako za razvoj cikloturizma i biciklizma u Hrvatskoj ne treba toliko financijskih sredstava koliko političke volje.

"Kad se rade urbanistički planovi, a znamo da su opet u tijeku njihove izmjene u lokalnim jedinicama, treba se voditi računa da se napravi mjesta za biciklističku infrastrukturu", naglasio je Škrlec važnost dobrog prostornog planiranja. 

Referirajući se na riječi svog njemačkog kolege iz Zelenih, Škrlec je ponovio kako se "Željezna zavjesa nije srušila sama, niti zbog politike, nego zbog želje građana". 

"Kad građani prepoznaju prednosti bicikala kao prijevoznog sredstva tada će se kroz javni pritisak prema politici moći ostvariti svi ti projekti", istaknuo je zastupnik, dodavši kako u Hrvatskoj potencijal postoji i u prenamjeni nekih starih trasa, poput one Samoborčeka kojom je Samobor bio povezan sa Zagrebom. 

"Cikloturizam nema nepovoljnog utjecaja na lokalnu zajednicu i možemo ga razvijati cijele godine čime se produljuje turistička sezona, što je i jedan od ciljeva Strategije razvoja turizma do 2020. godine", podsjetio je Škrlec.

"Cikloturisti putuju s malo prtljage i troše puno više na hranu za razliku od gostiju s kruzera kojima je sve dostupno na brodu", zaključio je. 

Lidija Mišćin, predsjednica Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma Hrvatske koje je osnovano u ožujku prošle gdoine, ističe kako je problem nedovoljna povezanost lokalnih ruta koje su rađene unutar gradova i županija, te nisu integrirane ni na EuroVelo rute. 

EuroVelo je inicijativa koja koordinira razvoj biciklističke mreže visoke kvalitete i kojoj je cilj do 2020. prekriti cijeli europski kontinent.

Koordinacijsko tijelo, dio hrvatskog Ministarstva turizma, sastavljeno je od 10 predstavnika nevladinih biciklističkih udruga, tri ministarstva, Hrvatskih cesta i Turističke zajednice, te radi na koordinaciji biciklističkih ruta kojih u Hrvatskoj ima mnogo. 

"Mi radimo na razvoju sve prateće ponude uz te staze – smještajnih kapaciteta, označavanja objekata, bike friendly smještaja i slično. Radimo i na edukaciji županija na unaprjeđenju svih biciklističkih usluga", rekla je Mišćin.

Podsjetila je da od sveukupno petnaest EuroVelo ruta  kroz Hrvatsku prolazi njih četiri. Do 2020. godine će na razini Europe one biti duge oko 70 tisuća kilometara. 

"Naša geoprometna pozicija i bliskost cikloturističkim tržištima poput Njemačke, Austrije i Slovenije ne znači puno ako smo deficitarni biciklističkom infrastukturom", upozorila je Mišćin.

"Dosta tih ruta prolazi našim prometnicima, i zato je jako važno da u našoj Koordinaciji sudjeluluju i Hrvatske ceste i da na županijskim razinama što više radimo na biciklističkoj infrastrukturi i sigurnosti naših posjetitelja", dodala je predsjednica Koordinacije. 

Otkrila je da se u tu svrhu rade operativni planovi, njih četrnaest za kontinentalnu Hrvatsku koji će biti gotovi do kraja godine, te njih šest za obalna područja koji bi trebali biti završeni do polovice 2018. godine. 

Cilj tih dokumenata je da se stvori mreža već postojećih ruta, te da se stvori temelj da se od institucija zatraže sredstva za realizaciju tih projekata, istaknula je Mišćin. 

"Missing links"

Zeleni upozoravaju kako unutar Europske unije nedostaju brojne poveznice između biciklističkih mreža, ali i željezničkih linija i ostalih oblika javnog prijevoza, što otežava svakodnevnu mobilnost građana i zbog čega su donijeli prijedlog o povezivanju puteva koji nedostaju, takozvanih "Missing links". 

Stoga su analizirali više od 250 prekograničnih veza unutar EU-a, fokusirajući se uglavnom na regionalne puteve izvan glavnih koridora. Unutar smjernica Transeuropske mreže prometnica (TEN-T) uspjeli su uključiti i biciklističku mrežu, što znači da njezina izgradnja sad može biti sufinancirana iz odgovarajućih EU fondova. 

Europska komisija u srpnju ove godine je preuzela ideju "Missing Linksa" i izdvojila 140 milijuna eura za financiranje prekograničnih veza manjih razmjera koje trenutno ne postoje. 

"Od te inicijative koristi može imati i Hrvatska", poručuje Cramer.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙