Europska unija je pristupanje Istanbulskoj konvenciji potpisala 13. lipnja nakon što je to Komisija predložila u ožujku. To je Europski parlament zatražio velikom većinom glasova još u studenome prošle godine.
Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio "Privremeno izvješće o Prijedlogu odluke Vijeća o tome da se EU pridruži Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja", a za usvajanje izvješća glasovalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih.
Komisija i Vijeće ministara EU u ovoj fazi pregovaraju o nacionalnim i nadležnostima EU-a.
Za sljedeći korak, formalno pristupanje EU-a Konvenciji, potrebno je da EP prihvati odluku Europskog vijeća.
Od hrvatskih zastupnika za privremeno izvješće glasovali su europaralmentarci SDP-a Biljana Borzan i Tonino Picula, Jozo Radoš iz GLAS-a, IDS-ov Ivan Jakovčić, Davor Škrlec iz skupine Zelenih te Dubravka Šuica i Željana Zovko iz HDZ-a. Suzdržana je bila Ivana Maletić iz HDZ-a, a protiv su glasali Ivica Tolić (HDZ) te dvoje zastupnika s HDZ-ove izborne koalicijske liste za Europski parlament Marijana Petir (HSS) i Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke.
Istanbulska konvencija, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji potpisana u Istanbulu, najveći je međunarodni te prvi pravno obvezujući dokument koji osuđuje nasilje zasnovano na rodnom i spolnom identitetu kao kazneno djelo, predviđa sankcije i mjere za borbu protiv nekažnjavanja, sprječavanja nasilja i zaštite žrtava.
Konvencija je stupila na snagu u kolovozu 2014. ali, iako su je potpisale sve države članice, samo ih je 14 službeno pristupilo. Hrvatska je Konvenciju potpisala 2013. ali je još nije ratificirala.
U izvješću se ističe da Konvencija pruža cjelovit, sveobuhvatan i koordiniran pristup te koherentan europski pravni okvir za spriječavanje nasilja nad ženama i rodno motiviranog nasilja.
Zastupnici u privemenom izvješću pozdravljaju pristupanje Unije Istanbulskoj konvenciji potpisano 13. lipnja ove godine i pozivaju države članice da ubrzaju ratifikacije te konvencije.
Izvješće također traži od Komisije da, u suradnji s Vijećem Europe, odmah pokrene konstruktivan dijalog s Vijećem i državama članicama kako bi se moglo odgovoriti na primjedbe država članica i, posebno, razjasniti netočna tumačenja Istanbulske konvencije u pogledu definicije rodno-uvjetovanog nasilja i definicije roda.
Zastupnici ističu i da je uskraćivanje prava i usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem oblik nasilja nad ženama i djevojkama, te da žene i djevojke imaju pravo kontrole nad svojim tijelima.
"Danas jasno i glasno kažemo da se nasilje nad ženama mora zaustaviti. Govorimo o nasilju u obitelji, spolnom zlostvaljanju, spolnom sakaćenju žena, stupanju brak s djevojčicama, svom nasilju koje pogađa žene, djevojke. Vrijeme je da prijeđemo s riječi na djela. Sve države članice moraju ratificirati Istanbulsku konvenciju i uspostaviti politiku nulte tolerancije protiv rodno temeljenog nasilja", rekla je suizvjestiteljica za izvješće Anna Maria Corazza Bildt iz Europske pučke stranke.
Suizvjestiteljica Christine Revault d'Allonnes-Bonnefoy iz redova socijaldemokrata (S&D) smatra kako je ratifikacija ključna, ali ne i dovoljna. "Pozivam na obvezujući pravni akt koji će osigurati da mjere Istanbulske konvencije postanu dio pravnog sustava država članica", rekla je.
"Bit istanbulske konvencije je borba protiv nasilja nad ženama i djevojčica i to je ono što pojačava sve one zakone koji već postoje oko diskriminacije i brobe protiv nasilja. Ova konvencija daje još veću moć nacionalnim državama i to je bit ove konvencije", rekla je za Hinu HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije.