"Dok surađujemo s NATO-om, moramo pokazati da samostalno možemo više i bolje. Danas pokazujemo da riječi provodimo u djela. Fond će djelovati kao katalizator za snažnu europsku obrambenu industriju koja će razvijati vrhunske i potpuno interoperabilne tehnologije i opremu. Države članice i dalje će imati ključnu ulogu, ali od svojega će novca imati više koristi i u konačnici povećati svoj utjecaj", izjavio je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen.
Osim prijedloga o pokretanju Europskog obrambenog fonda, Komisija je predstavila različite scenarije o tome kako riješiti problem sve većih sigurnosnih i obrambenih prijetnji s kojima se Europa suočava te kako poboljšati vlastite obrambene sposobnosti do 2025.
U Komisiji ističu da je u posljednjih šest mjeseci u području obrane napravljen veći napredak nego u proteklih 60 godina.
Nakon što je Velika Britanija, najveća vojna sila u EU-u, odlučila napustiti Uniju, a novi američki predsjednik ne ulijeva previše povjerenja da će poštovati temeljne odredbe Sjevernoatlantskog ugovora, u EU sve češće govore da Europa mora sama uzeti svoju sudbinu u ruke i da pritom države moraju međusobno surađivati jer nijedna članica ne može sama sebi jamčiti sigurnost.
"Europa mora postati pružatelj sigurnosti. Fond će podupirati zajednička istraživanja u području obrane i zajednički razvoj obrambenih kapaciteta. On će stoga predstavljati prekretnicu u pogledu strateške autonomije EU-a i konkurentnosti europske obrambene industrije, u kojoj sudjeluju mala i srednja poduzeća", izjavila je povjerenica Elžbieta Bienkowska, zadužena za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo.
Europski obrambeni fond će već od ove godine ponuditi bespovratna sredstva za zajednička istraživanja u području inovativnih tehnologija i proizvoda u području obrane koja će se u potpunosti i izravno financirati iz proračuna EU-a. Projekti koji ispunjavaju uvjete za financiranje sredstvima EU-a usredotočit će se na prioritetna područja o kojima će se države članice dogovoriti unaprijed i među kojima će, najvjerojatnije, biti elektronika, metamaterijali, kriptirani softver i robotika.
Za zajednička istraživanja ove godine će biti dodijeljeno 25 milijuna eura, a do kraja 2019. ukupno 90 milijuna eura.
Komisija će sljedeće godine predložiti pokretanje posebnog programa za istraživanje u području obrane, koji bi od 2020. imao godišnji poračun od 500 milijuna eura. Time bi EU postala jedan najvećih ulagača u istraživanje u području obrane.
Europski obrambeni fond će poticati države članice na suradnju u području zajedničkog razvoja i nabave vojne opreme i tehnologije sufinanciranjem iz proračuna EU-a i pružanjem praktične potpore Komisije. Države članice, primjerice, mogu zajednički ulagati u tehnologiju bespilotnih letjelica ili kupovati helikoptere na veliko radi smanjenja troškova. Uvjete mogu ispunjavati samo zajednički projekti, a dio ukupnog proračuna bit će namijenjen projektima koji uključuju prekogranično sudjelovanje malih i srednjih poduzeća.
Nakon 2020. pripremit će se još opsežniji program s godišnjim proračunom od oko milijardu eura, kojim se želi potaknuti nacionalno financiranje uz očekivani peterostuki multiplikacijski učinak.
Program bi, stoga, mogao dovesti do ulaganja u razvoj obrambenih kapaciteta u ukupnom iznosu od 5 milijardi eura godišnje nakon 2020., navodi Komisija.
Europska je komisija 30. studenoga 2016. predstavila europski akcijski plan obrane, u kojem se navode načini kako se Europskim fondom za obranu i drugim mjerama može pomoći državama članicama da učinkovitije iskoriste sredstva za zajedničke obrambene sposobnosti, poboljšati sigurnost građana Europe i poticati stvaranje konkurentne i inovativne industrijske baze.
Komisija je državama članicama predstavila tri različita scenarija za suradnju u području obrane, o kojima trebaju razmisliti i odlučiti koji će prihvatiti, pri čemu se oni međusobno ne isključuju.
Po prvom scenariju "Sigurnosna i obrambena suradnja" države članice i dalje bi odlučivale o potrebi za sigurnosnom i obrambenom suradnjom na dobrovoljnoj i pojedinačnoj osnovi, dok bi EU i dalje nadopunjavao nacionalne napore.
Ambiciozniji scenarij "Dijeljena odgovornost za sigurnost i obranu" predviđa objedinjavanje određenih financijskih i operativnih sredstava radi povećanja solidarnosti u području obrane. EU bi se također više uključio u zaštitu Europe unutar i izvan njezinih granica. EU bi imao veću ulogu u područjima kao što su kibernetika, zaštita granica ili borba protiv terorizma te bi osnažio obrambenu i sigurnosnu dimenziju unutarnjih politika EU-a, primjerice u području energetike, zdravlja, carine ili svemira.
Najambiciozniji scenarij "Zajednička sigurnost i obrana" predviđa postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije, što bi dovelo do zajedničke obrane na temelju članka 42. Ugovora o EU-u. Tom se odredbom skupini država članica omogućava da podignu europsku obranu na višu razinu. U okviru tog scenarija, za zaštitu Europe bili bi odgovorni EU i NATO, koji bi se uzajamno nadopunjavali. EU bi mogao provoditi napredne sigurnosne i obrambene operacije, koje bi se temeljile na višoj razini integracije obrambenih snaga država članica. EU bi iz Europskog fonda za obranu podupirao zajedničke obrambene programe te bi uspostavio posebnu europsku agenciju za istraživanja u području obrane.