Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Hrvaska je u Postupku prekomjerenog deficita od siječnja 2014. godine, kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto.
Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i snažno smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a sa 3,4 posto iz 2015. godine. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto. Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti s prethodnih 84,2 na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto.
Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje. Komisija bi svoj prijedlog trebala donijeti u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, u kojem će objaviti i ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu, koje se temelje na ocjeni nacionalnih programa reformi i programa stabilnost za zemlje eurozone, odnosno programa konvergencije za zemlje koje nemaju zajedničku valutu.
Europska komisija se sastaje u utorak popodne u Strasbourgu, kada je ta tema na dnevnom redu, ali još nije odlučeno hoće li paket biti predstavljen javnosti isti dan ili će, što je vjerojatnije, biti objavljen u srijedu prijepodne. U Strasbourgu se sljedeći tjedan okupljaju zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici. Zastupnicima će se u srijedu obratiti glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji će nakon toga zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Antonijem Tajanijem održati zajedničku konferenciju za novinare.
Zastupnici će raspravljati u srijedu ujutro s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i Komisijom o zaključcima Vijeća i smjernicama za pregovore o Brexitu.
Na dnevnom redu je i rasprava o novim pravilima koja bi građanima EU-a s pretplatom na online filmove i TV serije omogućila gledanje istih dok se privremeno nalaze izvan svojih granica. Glasovanje o tim pravilima predviđeno je u četvrtak.
Građani EU-a koji putuju u drugu državu članicu često nemaju pristup online uslugama, kao što su filmovi, TV serije, glazba, igre ili sportski događaji, za koje su platili pretplatu u svojoj zemlji.
Nova pravila, oko kojih su se EP i Vijeće već neslužbeno dogovorili u veljači 2017. uklonila bi ova ograničenja, tako da građani EU-a mogu gledati, slušati ili igrati igre dok su na praznicima, studiju ili poslovnom putu u drugoj državi članici.
Ova pravila odnosit će se samo na online sadržaje za koje se plaća naknada, kao što su Netflix, HBO Go, Amazon Prime, Spotify, Deezer. No, pružatelji besplatnih usluga imat će mogućnost prenosivosti usluga internetskog sadržaja diljem EU.
Zastupnici će glasovati o rezoluciji o stanju temeljnih prava u Mađarskoj nakon što su na prošloj plenarnoj sjednici o tome raspravljali.
Zastupnici su raspravljali o stanju temeljnih prava u Mađarskoj s potpredsjednikom Komisije Frans Timmermansom i mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Vodili su raspravu oko novog Zakona o visokom obrazovanju, za koji se smatra da je usmjeren protiv Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU), o nevladinim organizacijama, novo usvojenom zakonu o automatskom pritvaranju tražitelja azila i vladinoj kampanji "Zaustavimo Bruxelles", koja se vodi kao "konzultacije s građanima".
U Bruxellesu se sljedeći tjedan održava čak pet ministarskih sastanaka. U ponedjeljak i utorak sastaju se ministri vanjskih i europskih poslova, u četvrtak ministri obrane te ministri pravosuđa i unutarnjih poslova, a u petak ministri zemalja članica zaduženi za razvojnu suradnju.