Međunarodna konferencija #Budućnost Europe: Novi sigurnosni i politički izazovi održana je u Muzeju Mimara u Zagrebu u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH, a sastojala se od dva panela: Budućnost europske sigurnosti: Izazovi i (kibernetička) rješenja i Budućnost europske politike: Komuniciranje u digitalnom dobu.
Uvodnim govorom sudionicima se obratio Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izražavajući sućut obiteljima stradalih u terorističkom napadu u Manchesteru, predsjednik Vlade izjavio je da je terorizam realna prijetnja za EU.
"Situacije poput Manchestera, Bataclana... i drugih su realnost Europe danas. O tome moramo voditi računa kada govorimo o jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a", rekao je Plenković u svom uvodnom govoru na konferenciji koja se održava samo nekoliko dana nakon još jednog terorističkog napada u Europi.
Izjavio je da EU treba konsolidirati, a Hrvatska će u tome imati ulogu. Naglasio je tri aspekta važna za europski projekt: osnaživanje demokratskog legitimiteta institucija; redistributivna snaga proračuna EU-a, koja treba biti vidljiva u svim državama članicima, te sigurnosno-obrambena uloga. Europa mora imati snažniju globalnu ulogu, za koju je ključno imati dobru suradnju s drugim globalnim institucijama kao što su UN i NATO, te da očekuje jačanje obrambene dimenzije.
Premijer se osvrnuo na zahtjev EU-a i NATO-a da države članice izdvajaju dva posto BDP-a za obranu. "Vlada razmatra na koji način da u dogledno vrijeme idemo tim smjerom", rekao je on i podsjetio da je ova vlada u proračunu za 2017. povećala izdvajanja za obranu, što je, po njegovim riječima, korak u dobrom smjeru.
Također je ukazao na to da je Hrvatskoj jako važna sigurnost ali isto tako i normalan protok ljudi i vozila budući da je turistička zemlja kojoj 18 posto BDP-a dolazi od prihoda u turizmu.
U prvom panelu konferencije sudjelovali su Christos Athanasiadis brigadir general, CCD ACOS J CYBER, SHAPE NATO koji je, osvrćući se na terorističke napade, izjavio da NATO smatra da Hrvatska nije trenutno ugrožena, izvijestio je Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
"Mi pratimo sve situacije u našoj kibernetičkoj domeni, pratimo i situaciju na Balkanu i obavještavamo glavni stožer o stanju na terenu. Kibernetička sigurnost je bitna za globalnu sigurnost i stožer NATO-a provodi mjere protiv bilo kakvih incidenata. Ne možemo reći da možemo predvidjeti napade, ali možemo doći do zaključaka na temelju podataka koje imamo", rekao je Athanasiadis.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izjavila je da je EU danas izložena velikim izazovima; donesena je zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a, no nisu sve zemlje članice EU-a ujedno i članice NATO-a i zato je potreba za stvaranjem obrambene unije velika.
"Realno je da svaka zemlja članica pojača svoje kapacitete. Svaka zemlja tebala bi ulagati dva posto BDP-a u obranu. Hrvatska je dosta dobro napredovala, 1,4 posto BDP-a ulažemo u obranu, i po tome smo u prosjeku. Želimo da zemlje u našem okruženju uđu u EU i to nam je na vrhu prioriteta. EU mora biti sveprisutna na području Bosne i Hercegovine ali i drugih država jugoistočne Europe i da Hrvatska bude važan čimbenik na tom prostoru", rekla je Šuica.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula podsjetio je da je "istraživanje Eurobarometra nedavno pokazalo da dvije trećine građana EU-a podržava veću obrambenu povezanost Unije, što je dovoljna uputa političarima što činiti".
"Europska unija i kao obrambena unija mora postati zajednički interes svih. Postoji nekoliko aspekata oko kojih ćemo se morati dogovoriti, a neki od njih su sigurnost građana EU-a, pozicioniranje uloge EU-a na globalnoj razini te sigurnost jugoistočne Europe", rekao je Picula.
Na panelu su sudjelovali i Tomislav Ivić, državni tajnik u Ministarstvu obrane RH i Gordan Kolak, član Hrvatskog vijeća za domovinsku sigurnost koji su, među ostalim, govorili i o novom nacrtu Strategije nacionalne sigurnosti.
Sudionici drugog panela bili su sveučilišni profesori iz Slovenije i Njemačke dr.sc. Marko Milosavljević i dr. sc. Sebastian Popa, konzultant Alexandre Alaphilippe, te eurozastupnica Željana Zovko.
Hrvatska europarlamentarka je između ostalog istaknula da "društvene mreže nisu budućnost nego sadašnjost" da u je "u svakodnevnom radu zastupnika je pravilno korištenje društvenih mreža vrlo bitno, jer je to najneposredniji kontakt prema biračima i onima prema kojima imamo odgovornost, te preko društvenih mreža provodimo politike koje smo obećali provoditi".
"Nema boljeg načina komuniciranja nego preko društvenih mreža, naravno ako se koriste s punom odgovornošću i bez manipuliranja", rekla je Zovko i dodala da će i društvene mreže imati najvažniju ulogu u motiviranju ljudi na izlazak na europske izbore 2019. Zastupnica se osvrnula i na opasnost rasta populističkih pokreta koji suvereno vladaju društvenim mrežama te plasiraju svoje ideje u javnost bez ikakve odgovornosti, navodi se u izvještaju.
Nakon panela održana je radionica za studente novinarstva, elektrotehnike i računarstva pod nazivom Veliki podaci: Konstruktivna budućnost (ni)je moguća, koju su vodili dr. sc. Leo Mršić (IN2DATA) i komunikacijski stručnjak Marko Rakar.