"Situacije poput Manchestera, Bataclana... i drugih su realnost Europe danas. O tome moramo voditi računa kada govorimo o jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a", rekao je Plenković u svom uvodnom govoru na konferenciji koja se održava samo nekoliko dana nakon još jednog terorističkog napada u Europi.
Premijer se osvrnuo na ideju EU-a i NATO-a da države članice izdvajaju 2 posto BDP-a za obranu. "Vlada razmatra na koji način da u dogledno vrijeme idemo tim smjerom", rekao je on i podsjetio da je ova vlada u proračunu za 2017. povećala izdvajanja za obranu, što je, po njegovim riječima, korak u dobrom smjeru.
"Na tom tragu ćemo nastojati nastaviti da se ta sredstva ulažu na način da naša interoperabilnost s našim saveznicima bude povećana i da sve ono što dodatno ulažemo u obrambeni proračun bude prije svega funkcionalno i korisno u smislu izvršavanja zadaća naših oružanih snaga".
Prije godinu dana EU je usvojila globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike koja je sada već u fazi provedbe. "Mislim da je svijest o nužnosti jačanja upravo ove obrambene dimenzije EU-a izrazito naglašena činjenicom da se ide u pregovore temeljem članka 50 o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. ...Glede obrambenih sposobnosti je sigurno najsnažnija članica i njezin odlazak bitno mijenja karakter naših sposobnosti i naše snage da djelujemo u brojnim međunarodnim misijama", istaknuo je premijer.
Po njegovim riječima Hrvatska razumije taj kontekst i među prvim odlukama vlade bilo je osnivanje radnih skupina za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti i novog zakona o domovinskoj sigurnosti. Oba su dokumenta u visokoj fazi pripreme i u tijeku je javna rasprava.
Izrazio je nadu da će ta dva temeljna dokumenta biti prihvaćena širokim konsenzusom.
Također je ukazao na to da je Hrvatskoj jako važna sigurnost ali isto tako i normalan protok ljudi i vozila budući da je turistička zemlja kojoj 18 posto BDP-a dolazi od prihoda u turizmu. Revidirani schengenski zakonik predstavlja bitan sigurnosni i gospodarski izazov za RH. Njegovo stupanje na snagu početkom travnja donijelo je trenutno povećanje gužvi na granicama između Slovenije i Hrvatske. Postignuto je rješenje da kada gužve na granici budu veće od 15-20 minuta da se tada prelazi od sustavnih na ciljane kontrole kako bi se omogućila prohodnost putnika i vozila na graničnim prijelazima, rekao je Plenković.
RH će ući u schengenski informacijski sustav 27. lipnja i radi na tome kako bi dobila od odgovarajućih službi Europske komisije preporuke za pristupanje Schengenskom sustavu.
"Do tada nastojat ćemo s Komisijom, sa Slovenijom, Mađarskom, našim susjednim državama članicama EU-a, naći najbolje modalitete koji će omogućiti i sigurnost, ali i normalan protok ljudi i vozila u Hrvatsku i kroz Hrvatsku i na taj način spriječiti probleme", izjavio je on.
Nakon uvodnog pozdrava predsjednika vlade Plenkovića počeo je prvi od dva panela. Prvi je na temu "Budućnost europske sigurnosti: Izazovi i (kibernetička) rješenja", a drugi "Budućnost europske politike: Komuniciranje u digitalnom dobu".
Na prvom je predviđeno sudjelovanje brigadnog general Christosa Athanasiadisa (CCD ACOS J CYBER, SHAPE NATO), hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Tonina Picule, zatim državnog tajnika u ministarstvu obrane Tomislava Ivića i člana Hrvatskog vijeća za domovinsku sigurnost Gordana Kolaka.
Sudionici drugog panela su hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, Marko Milosavljević sa Sveučilišta u Ljubljani, Sebastian Popa sa Sveučilišta u Mannheimu u Njemačkoj te stručnjak za društvene medije Alexandre Alaphilippe.
Konferenciju organizira Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH.