Iako u institucijama EU-a ističu da se ne žele miješati u izbore u bilo kojoj zemlji članici, nitko ne krije da bi ulazak dvoje kandidata, Marine Le Pen s krajnje desnice i Jean-Luc Melanchona, u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora predstavljao noćnu moru za Europsku uniju. U prvom krugu francuskih predsjedničkih izbora, koji se održava u nedjelju, četvoro kandidata ima izgleda ući u drugi krug koji će se održati 7. svibnja. Osim Le Pen i Melanchona realne izglede za ulazak u drugi krug ima još centrist Emmanuel Macron i Francois Fillon s desnog centra. Ulazak jednog od njih u drugi krug izbora predstavljao bi olakšanje za EU, budući da su obojica proeuropski orijentirani.
Dolazak na vlast Marine Le Pen i Jean-Luc Melanchona mogao bi dovesti do izlaska Francuske iz EU-a, što bi bio puno veći udarac od Brexita, jer je EU bez Francuske za mnoge nezamisliva. Stoga je razumljivo da se rezultati prvog kruga sa zebnjom iščekuju kako u Bruxellesu tako i u prijestolnicima zemalja članica.
Brexitom će se čelnici 27 zemalja članica baviti u subotu na izvanrednom summitu. Na tom kratkom sastanku na vrhu 27-orica bi trebali usvojiti smjernice za pregovore o izlasku Velike Britanije iz Europske unije. To je prvi formalni korak koji EU poduzima nakon što je London 29. ožujka formalno aktivirao članak 50, to jest obavijestio Europsko vijeće o namjeri izlaska iz EU-a.
Smjernice predstavljaju pregovorački okvir na temelju kojeg će glavni pregovorač EU-a za Brexit Michel Barnier voditi pregovore. Očekuje se da će pravi pregovori započeti nakon što se u Velikoj Britaniji formira nova vlada slijedom prijevremenih izbora zakazanih za 8. lipnja.
U okviru priprema za subotnji summit, u četvrtak će se u Luxembourgu sastati Vijeće za opće poslove, na kojem će ministri pripremiti zaključke za summit.
U srijedu će se u Luxembourgu okupiti ministri zemalja članica zaduženi za kohezijsku politiku. Na sastanku će se razgovorati o nacrtu direktive kojom se namjerava pojednostaviti korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ministri će također prihvatiti zaključke o provedbi makroregionalne strategije EU-a.
U srijedu se u Bruxellesu na mini-plenarnoj sjednici okupljaju zastupnici Europskog parlamenta. Glavna tema je rasprava o Mađarskoj u kojoj bi, prema najavama, trebao sudjelovati mađarski premijer Viktor Orban.
Europska komisija je prije desetak dana zaprijetila Mađarskoj mogućnošću pokretanja postupka protiv nje zbog poteza mađarske vlade koji bi mogli biti protivni zakonima i načelima Europske unije.
Komisija je 12. travnja raspravljala o mađarskom zakonu o visokom obrazovanju, koji bi mogao voditi zatvaranju Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU), o nacrtu zakona o financiranju nevladinih udruga, inicijativi "zaustavimo Bruxelles" te o mađarskom zakonu o azilu.
"Dovršit ćemo pravnu analizu što je prije moguće i razmotriti sljedeće pravne korake do kraja mjeseca", rekao je Timmermans.
Mađarski je parlament početkom travnja po hitnom postupku izglasao zakon usmjeren protiv Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU). To sveučilište na engleskom jeziku utemeljio je američki milijarder mađarskog podrijetla George Soros nedugo nakon pada komunizma. Posljednjih mjeseci mađarska vlada sve češće napada Sorosa, nazivajući ga neprijateljem Mađarske.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orban optužuje Sorosa da podupire ilegalnu imigraciju.
U vezi sa stanjem u Mađarskoj u Bruxellesu će sljedeći tjedan boraviti i George Soros. Njega će u četvrtak i petak primiti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermmans, potpredsjednik Jyrki Katainen i povjerenica Vera Jourova.