"Što se tiče hrvatsko-slovenske granice u kontaktu smo s obje zemlje, obje vlade. Na današnjem sastanku eksperata razjasnit će se svi detalji. Siguran sam, s obzirom da smo u prvoj fazi provedbe novih mjera, da ubuduće nećemo biti suočeni s bilo kakvim problemima", rekao je Avramopoulos na konferenciji za novinare.
Radna skupina Vijeća EU-a za granice, sazvana na Avramopoulosovu inicijativu, počela je sastanak u srijedu prijepodne, a rasprava o problemima zbog provedbe nove uredbe, počela je poslije podne.
Povjerenik je pozvao obje zemlje da održavaju dijalog koji uvijek vodi k rješenju.
"Dobro je da Komisija intervenira, ali mislim da je bolje da susjedne zemlje međusobno razgovaraju. Dijalog uvijek vodi k pozitivnom ishodu za sve. Mi smo postavili okvir, a na zemljama članicama je da ga provode", rekao je Avramopouolos.
Dodao je kako je uvjeren da poremećaji u odvijanju prometa na granicama "uskoro neće postojati".
Uredba o sustavnoj kontroli svih putnika na vanjskim granicama shengenskog prostora i vanjskim granicama EU-a stupila je na snagu prošli petak. Ona predviđa sustavnu provjeru u relevantnim bazama podataka svih putnika, uključujući i državljane članica EU-a, što dosad nije bio slučaj.
Uredba je donesena kako bi se povećala sigurnost jer je uočeno da se teroristi, državljani EU-a, mogu slobodno kretati unutar schengenskog prostora te ulaziti i izlaziti iz njega bez ikakvih kontrola.
Provedba te uredbe izazvala je proteklog vikenda goleme zastoje na hrvatsko-slovenskoj granici, stoga su već u subotu navečer Hrvatska i Slovenija iskoristile mogućnost koja postoji u samoj uredbi, a koja dopušta derogaciju sustavnih kontrola i uvođenje ciljanih kontrola putnika u situacijama kada je znatno poremećen prelazak granice.
U Komisiji inzistiraju na tome da proteklog vikenda na hrvatsko-slovenskoj granici nije došlo ni do povlačenja ni do suspenzije uredbe, nego se radi o derogaciji sustavnih kontrola, što je predviđeno uredbom.
Prema uredbi, zemlje članice same odlučuju kada će uvesti ciljane kontrole, ali uz uvjet da se procijeni rizik, to jest mora se analizirati hoće li takvi ciljani pregledi smanjiti razinu sigurnosti. Zemalja članica dužna je procjenu rizika poslati Komisiji, koja može izraziti zabrinutost u vezi s tom procjenom, a od zemlje članice se očekuje da uzme u obzir tu zabrinutost.