Izložba, koja se otvara 30. ožujka i traje do 29. listopada, donosi više od 350 predmeta iz zbirke Muzeja, koji se nalazi u tvrđavi Imperijal na dubrovačkom Srđu, a čija je građa rezultat sustavnog višegodišnjeg rada na prikupljanju, zaštiti, obradi i prezentaciji materijala koji svjedoče o tom razdoblju novije dubrovačke i hrvatske povijesti.
Projekt gostovanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik najavila je u srijedu na konferenciji za novinare u Hrvatskom povijesnom muzeju njegova ravnateljica Matea Brstilo Rešetar.
Istaknula je kako je gostovanje dio višegodišnje stručne suradnje kustosa dvaju muzeja u obradi građe i prezentaciji tema iz Domovinskog rata, a ostvareno je zahvaljujući financijskoj pomoći Ministarstva kulture i Grada Zagreba.
Projekt Muzeja pokrenuli su prije točno deset godina sami sudionici Domovinskog rata koji su sudjelovali obrani Dubrovnika s ciljem očuvanje za budućnost povijesnog pamćenja na Domovinski rat i na ulogu Dubrovnika u njemu, rekla je Brstilo Rešetar.
Idejno rješenje koncepcije stalnog muzejskog postava potpisuju kustosi Varina Jurica Turk i Mišo Đuraš, koji su ujedno i nositelji čitavog projekta, napomenula je.
Istaknula je da je prvo javno predstavljanje Muzeja kao institucije zagrebačkoj kulturnoj javnosti ciljano tempirano uoči obilježavanja 25. obljetnice akcije deblokade Dubrovnika, najveće napadne operacije Hrvatske vojske u svibnju 1992. godine, kojom je u potpunosti oslobođen hrvatski jug i kojoj je posvećen važan dio postava.
Povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Jurica Turk istaknula je kako je riječ o jednoj od prvih velikih oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske, koja je počela u svibnju 1992. i trajala sve do listopada te godine i u kojoj je poginulo više od 500 ljudi.
Muzej je već sad smješten 'in situ', u tvrđavi Imperijal na Srđu, koja je postala simbolom obrane Dubrovnika jer su se tamo odvijale najžešće borbe. Zasad raspolaže s 350 četvornih metara u unutrašnjim prizemnim istočnim prostorima tvrđave, što bi se trebalo promijeniti njezinom obnovom.
Obnova je, međutim, dio projekta "Golf na Srđu", čiji su investitori preuzeli tu obvezu, no upravo zbog toga postala je i njegov talac, jer investitori ne žele početi s radovima na obnovi tvrđave dok cijeli projekt ne bude imao zeleno svjetlo, napomenula je Jurica Turk.
U tome se krije, dodala je, i "sreća u nesreći": naime, zbog loših uvjeta, Muzej je svu svoju građu bio prisiljen digitalizirati.
Muzej iznikao iz privatne inicijative branitelja
Đuraš, dubrovački branitelj i dragovoljac, časnik HV-a i nekadašnji kustos i ravnatelj Dubrovačkih muzeja, istaknuo je kako se ideja o muzeju rodila još za trajanja samih akcija – muzej je zultat privatne inicijative samih branitelja.
"Već smo tada imali viziju i znali smo što želimo. Svi sve znamo o Domovinskom ratu, no vrlo malo ljudi zna što se događalo u Dubrovniku i kako je to izgledalo. Željeli smo sačuvati sjećanje na te dane. I uspjeli smo u tome", rekao je.
"Nitko nam ne može vratiti ni zdravlje ni godine koje smo proveli u ratu. Tražili smo samo to da ti dani ostanu zapamćeni jer smo mislili da zaslužuju ostati zapamćeni u povijesti hrvatskog naroda. Tu smo izložbu organizirali da pokažemo koliko je Dubrovnik svehrvatski simbol", pojasnio je.
Muzej, koji je formalni status dobio koncem prošle godine, u 2016. je privukao 75 tisuća posjetitelja, od čega 15 tisuća domaće publike, dok je 60 tisuća bilo stranih posjetitelja iz svih krajeva svijeta.
Ratna povijest Dubrovnika u četiri poglavlja
Rad na obogaćivanju zbirki se nastavlja, a izložba, koja je započela 2008. kao tematska izložba istoga imena, u međuvremenu je prerasla u stalnu.
Na pokretnoj izložbi koja gostuje u HPM-u predstavljeno je, u presnimcima i izvorniku, više od 350 predmeta iz stalne muzejske zbirke te dokumentarni video–snimci.
Njome se željelo prezentirati najprepoznatljiviju građu koja se nalazi u muzeju, a svaka fotografija, svaki predmet ima svoju povijest, priču iza sebe, kazala je Jurica Turk.
"Važan dio postava i velik dio onoga što se prikazuje u Zagrebu čine fotografije. No, jako smo ponosni na zbirku dokumenata prikupljenih od zapovjedništva obrane grada, Crvenog križa, dijela Zbora narodne garde, te odreda naoružanih brodova i njihovog ratnog zapovjednika, dio kojih smo također obuhvatili izložbom", kazala je.
Svako oružje ima svoju priču, "od čovjeka koji ga je poklonio, kad ga je napravio, zbog čega ga je izradio, te kad se koristio". Posjetitelji će, tako, uz brojne fotografije koje prikazuju stradavanje Dubrovnika i katalogiziraju sustavno ratno razaranje grada, na izložbi moći vidjeti i zbirku oružja koje su ljudi sami izrađivali te 1991., kada nije bilo dovoljno oružja za obranu grada.
Tu je jedan kolt, koji je bio poznat kao "najveći kolt južnog bojišta", pa puška "talijanka", skraćena i prepravljena u pištolj, pa pištolj-olovka, koji je imao samo jedan metak a nosili su ga uza sebe pregovarači koji su odlazili pregovarati s vojskom JNA i vojskom Republike Srpske.
Izložena je i mina, tzv. televizija, jedno od prvih minsko-eksplozivnih sredstava koje su osmislili sami dubrovački inženjeri, punjena čavlima, koja je bila korištena za uništavanje žive sile u radijusu od 200-400 metara.
Među ostalim, na izložbi se može vidjeti radio-stanica i ratni dnevnik vojske Republike Srpske pronađene na napuštenim položajima. "Mislim da za neke dijelove dnevnika još nije došlo vrijeme da budu javni, pa smo ga zasad izložili kao predmet", rekla je Jurica Turk.
Izložbu čine četiri kronološko–tematske cjeline. Prva, pod nazivom "Pripreme za obranu", prezentira tijek događanja na dubrovačkom području od prvih višestranačkih izbora i osamostaljenja RH, priprema za obranu i osnivanja prvih oružanih postrojbi do općeg srpsko–crnogorskog vojnog napada na Dubrovnik 1. listopada 1991.
Drugi dio izložbe, "Srpsko–crnogorska agresija 1991." posvećena je ratnim operacijama agresora, otporu branitelja, organizaciji obrane, osnivanje postrojbi HV-a te svakodnevnom životu u ratnim uvjetima.
Treća cjelina, "Dani pobjede – Oslobađanje hrvatskoga Juga 1992." prezentira događanja na dubrovačkom području od Sarajevskog primirja, potpisanog 3. siječnja 1992., međunarodnog priznanja RH, do konačnog oslobađanja privremeno okupiranih područja južne Hrvatske krajem listopada 1992.
Posebnim podtemama obrađena je pobjedonosno okončana operacija oslobađanja hrvatskog juga, kojom je HV izašla na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, kao i značajna događanja na dubrovačkom području u vrijeme vojno-redarstvene operacije "Oluja".
Četvrta tematska cjelina, "Stradanja Dubrovnika u Domovinskom ratu", sadrži cjelovit prikaz stradanja stanovništva dubrovačkog područja s podatcima o poginulim i ranjenim dubrovačkim braniteljima i civilnim žrtvama, zatočenicima u logorima, prognanicima i izbjeglicama, pretrpljenoj ratnoj šteti na civilnim i gospodarskim objektima, te razaranjima i uništavanju kulturne baštine svjetske vrijednosti.
"U prikupljanje, katalogiziranje i predstavljanje muzejske građe uložili smo trud, rad, želju, život i struku i nadamo se da će predstavljati jedan jako dobar temelj za buduća muzeološka, povijesna i kustoska proučavanja i prezentaciju Domovinskog rata, i to sve na jednome mjestu", poručila je Jurica Turk.