"Gotovo desetljeće nakon Drugog svjetskog rata povijesna jezgra Zadra i dalje bila u ruševinama, u svom najvećem dijelu posve ogoljena. Tragovi življenja i više od dvije tisuće godina urbanističkog razvoja grada bili su izbrisani, a pred obnoviteljima je bilo prazno platno grada", podsjetila je u predgovoru izložbe Dubravka Kisić, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.
Projekt izložbe i prateće publikacije temelje se na višegodišnjem istraživačkom radu koji se odvijao u sklopu različitih istraživačkih projekata, a njezinu stručnu i znanstvenu pripremu te koncepciju i postav potpisuju Dubravka Kisić i Antonija Mlikota.
Kisić je temu obnove Zadra u kontekstu poslijeratne konstitucije arhitektonske discipline unutar novih državnih i društveno-socijalnih odnosa istražila u sklopu znanstvenog projekta "Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću", dok je Mlikota izvršila cjelovito istraživanje događaja vezanih uz rušenje i obnovu Zadra u radu na doktorskoj disertaciji Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu.
Na izložbi je tema prezentirana u četiri modula - Zadar prije rušenja u Drugom svjetskom ratu, bombardiranje grada i njegove posljedice, prvi projekt obnove 1945./46. - regulatorna osnova Zadra autora Milovana Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića te natječaj proveden 1952./53., zaključno sa sintetskim radom autora Brune Milića koji je realiziran na temelju daljnje razrade rezultata tog natječaja.
Kako su prepoznatljive vizure Zadara izgledale prije bombardiranja posjetiteljima će se dočarati putem fotografija i razglednica, a dramatične posljedice rušenja zabilježene su na fotografijama Ante Roce, Ante Brkana i Zvonimira Barbarića.
Treći modul obuhvaća sačuvane dijelove projektne dokumentacije prve regulatorne osnove iz 1945./46. i dokumente o pratećim događajima.
U četvrtom modelu predstavlja se Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra iz 1952./53. godine, koji je uz Narodni gradski odbor Zadra raspisala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Predstavlja se, među ostalim, natječajna dokumentacija za regulatornu osnovu Zadra, radovi natjecatelja, tu su natječajne podloge, studije i radne podloge izrađene u sklopu pripreme natječaja, izvještaji ocjenjivačkog suda i brojni drugi materijali.
Po riječima Dubravke Kisić, taj bogati dokumentarni dosje, sakupljen iz različitih izvora, omogućio je detaljnu rekonstrukciju slijeda događaja, kao i analizu visokog urbanističko-arhitektonskog dosega tog značajnog napora arhitektonske struke i šire kulturne javnosti u obnovi Zadra te njegov doprinos definiranju metodologije i prakse kao dugoročnih smjernica obnove ratom razorenih povijesnih gradova".
Izrazila je nadu da će izložba "Zadar - Poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944. – 1958.", podsjećajući na neke odgovore neprolaznog pitanja o tome što traži Zadar koje su si još u pedesetima postavili mnogi stručnjaci angažirani na obnovi grada, doprinijeti artikulaciji i nekih budućih odgovora koje taj grad i dalje očekuje.
Projekt izložbe i prateće publikacije realizirani su u suradnji Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, Državnog arhiva u Zadru, Narodnog muzeja Zadar – Muzeja grada Zadra, Galerije umjetnina i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
Izložba će biti otvorena do 21. travnja.