Kao gošća zastupnice Petir na glasovanju je bila i Tamara Krklec Čvangić, koja je osvojila nagradu "najuzornija seoska žena" u Hrvatskoj za prošlu godinu. Krklec Čvangić sa svojom obitelji živi u Brodarcima pored Karlovca, gdje se bavi izradom narodnih nošnji i seoskim turizmom.
"Mi u ovom izvješću pozivamo na snažnije korištenje mjera koje imamo na raspolaganju u Europskom fondu za ruralni razvoj ili u Europskom socijalnom fondu", izjavila je zastupnica Petir.
Izvješće je izglasano na zajedničkoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Pripremile su ga Marijana Petir u ime Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova i Maria Lidia Senra Rodriguez u ime Odbora za poljoprivredu.
Na nacrt izvješća podneseno je 317 amandmana, a pri izradi zastupnica Petir konzultirala se s Europskom komisijom, kao i udrugama seoskih žena koje su je detaljno upoznale s najvažnijim problemima.
Zastupnica Petir ističe neobičnu činjenicu da nijedna zemlja članica ne koristi mogućnost koju pruža potprogram za žene, a koji postoji u Europskom fondu za ruralni razvoj i za koji se uopće ne zna, dok primjerice svi znaju za sličan potprogram za mlade poljoprivrednike, koji mogu dobiti i do 50 tisuća bespovratne pomoći.
"Ovim izvješćem pozivamo Hrvatsku i druge članice da iskoriste taj instrument koji postoji u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i da uvedu takve potprograme za žene kako bi im se olakšalo poslovanje i život u ruralnim prostorima", kaže Petir.
To je najbolji način, ističe Petir, ako želimo očuvati ruralne prostore jer je uloga žene u tim prostorima nemjerljiva.
Glasovanju je prisustvovala Tamara Krklec Čvangić, a zastupnica Petir kaže da ju je putovanjem u Bruxelles htjela nagraditi za osvojenu nagradu najuzornije seoske žene. Gospođa Krklec Čvangić imat će prigodu predstaviti se i pred organizacijom COPA COGECA, najutjecajnijom europskom udrugom koja okuplja poljoprivredne udruge i zadruge i koja ima veliki utjecaj na Europsku komisiju.
"Važno je promovirati poljoprivredu i rad na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kako bismo ohrabrili mlade, a posebno žene, da ostanu živjeti na selu i nastave se baviti poljoprivredom. Mladi su jamac opstanka ruralnog prostora“, rekla je Petir.
Naglasila je i da je važno osigurati seoskim ženama socijalnu zaštitu i individualna prava - porodiljni dopust, zdravstveno osiguranje, pristojnu plaću i dostojnu mirovinu.
Petir kaže da žene čine manje od 50 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima EU-a, ali samo oko 45 posto ukupnog gospodarski aktivnog stanovništva te upravljaju sa samo 30 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tijekom 2014. žene su ostvarile oko 35 posto ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, odnosno bile su zaposlene na 53,8 posto nepunog radnog vremena i 30,8 posto punog radnog vremena, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na poljoprivrednim gospodarstvima obavljale su i drugi rad (briga o obitelji i domaćinstvu) koji je često okarakteriziran kao „nevidljiv“.