Cilj ankete bio je utvrditi koliko je ulazak u EU prije tri godine utjecao na njihovo poslovanje, poglavito u smislu djelovanja na zajedničkom tržištu te koji su se sektori brže prilagodili poslovanju na zajedničkom tržištu, kao i na one koji se suočavaju s poteškoćama po ulasku ili su izloženi konkurentskim proizvodima iz ostalih zemalja članica.
Pritom je 93 posto anketiranih tvrtki svrstano u kategoriju malih i srednjih tvrtki (MSP) a 7 posto u kategoriju velikih poduzeća.
Anketa je tako pokazala da 60 posto anketiranih tvrtki posluje na EU tržištu, 20 posto ne posluje ali ima namjeru, dok 20 posto ne posluju na EU tržištu niti nema namjeru širiti svoje poslovanje zbog prirode svojih djelatnosti.
Velike tvrtke značajno su prisutnije na zajedničkom tržištu, što je svakako posljedica njihove veće financijske moći kao i veće razine ulaganja u poboljšanje konkurentnosti, pokazao je jedan od rezultata ankete.
Na zajedničkom tržištu EU najprisutnije su kemijska, drvno-prerađivačka, metaloprerađivačka i prehrambeno-prerađivačka industrija. Primjerice, sve anketirane tvrtke iz kemijske industrije prisutne su na tom tržištu, dok je i kod ostalih navedenih sektora prisutnost veća od 80 posto.
Najnižu stopu prisutnosti na zajedničkom tržištu bilježe komunalno gospodarstvo (8 posto), što je i razumljivo zbog prirode aktivnosti, te graditeljstvo i financijski sektor, kod kojih je udio prisutnih tvrtki 26 posto, odnosno 47 posto.
Nakon ulaska u EU, 37 posto anketiranih tvrtki izjavilo je da su po ulasku počeli izvoziti svoje proizvode u istu tu EU, pri čemu tim brojem nisu obuhvaćene tvrtke koje su izvozile i prije ulaska, dok je 40 posto njih povećalo izvoz roba na EU tržište. Sukladno tome, 38 posto anketiranih bilježi povećane prihode od izvoza posljednjih godina.
Da su im se ulaskom u EU značajno olakšali uvjeti poslovanja na zajedničkom tržištu potvrdilo je dvije trećine anketiranih.
Najbolje rezultate pokazuju velike tvrtke kod kojih je 50 posto počelo izvoziti, 64 posto povećalo je izvoz, dok ih je 59 posto povećalo prihode od izvoza.
S druge strane, svega je 28 posto mikro poduzeća počelo izvoziti, 27 posto povećalo je izvoz po ulasku, dok 26 posto njih bilježi povećane prihode od izvoza. Male i srednje tvrtke pokazuju ujednačene rezultate od oko 40 posto u svim kategorijama, s tim da male tvrtke vode u svakoj pojedinačnoj kategoriji za jedan do dva postotna boda.
Sektorski, najbolje rezultate bilježe poljoprivreda i ribarstvo te prehrambeno-prerađivačka industrija koje bilježe rast plasmana proizvoda na EU tržište od 64 posto, odnosno 62 posto , dok s druge strane bilježe i iznimnu izloženost konkurentskim proizvodima iz drugih zemalja članica (90 posto u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i 76 posto u poljoprivredi i ribarstvu).
Slab rast izvoza proizvoda i usluga, kao i slab rast prihoda od izvoza, bilježi se u komunalnom gospodarstvu, graditeljstvu, trgovini i djelatnostima svrstanim pod kategoriju "ostalo", gdje se udio tvrtki koje su iskazale rast izvoza i porast prihoda kreće maksimalno do 30 posto.
Nešto više od jedne trećine ispitanika (37 posto) izjavilo je da ulazak u EU nije donio olakšanja u poslovanju.
Nadalje, 63 posto anketiranih u ukupnom uzorku osjetilo je olakšano poslovanje po ulasku u EU, pri čemu prednjače velike tvrtke, s više od 250 zaposlenih, od kojih je 73 posto izjavilo da se susreće s olakšanim poslovanjem. Istu percepciju imaju u 71 posto malih tvrtki te u 65 posto srednjih.
Nasuprot tome, 50 posto mikro tvrtki navelo je da im se po ulasku u EU olakšalo poslovanje, što proizlazi i iz njihove slabije prisutnosti na zajedničkom tržištu.
Sektorski, najbolji rezultati po pitanju olakšanog poslovanja bilježe se u IT industriji i telekomunikacijama, gdje je takva percepcija prisutna kod svih ispitanika, dok ispitani iz metaloprerađivačke i prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, u više od 80 posto slučajeva smatraju da je ulazak u EU olakšao poslovanje na zajedničkom tržištu.
Poduzetničkom sektoru percepcija ulaska u EU pozitivna
Koliko je važno pristupanje Hrvatske EU iz perspektive poduzetnika govori i činjenica, navodi se u rezultatima ankete HGK, da 84 posto ispitanika tvrdi da je ulazak Hrvatske važan ili izuzetno važan, dok njih 14 posto tvrdi da je činjenica da je Hrvatske postala dijelom EU nevažna za njihovo poslovanje.
Ako se rezultati promatraju sektorski i po pitanju veličine poduzeća, primjetno je da ulazak u EU najmanje važnim za svoje poslovanje smatraju financijski sektor (40 posto) i sektor graditeljstva (26 posto ), dok ga važnim ili izuzetno važnim smatraju svi ispitanici iz kemijske industrije, IT, telekomunikacija i drvno-prerađivačke industrije.
"Temeljem provedene analize može se zaključiti da je u poduzetničkom sektoru generalna percepcija ulaska u EU pozitivna. Velike tvrtke su evidentno ulazak u EU dočekale spremnije te su se uhvatile u koštac s izazovima zajedničkog tržišta. Oko 60 posto hrvatskih tvrtki prisutno je na zajedničkom tržištu te postoji potencijal za povećanje tog broja, koji može biti iskorišten kroz dodatne programe pomoći tvrtkama koje na njemu ne posluju, ali imaju namjeru", kometrirao je rezultate ankete pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK Saša Bukovac.