Zbog migracijske krize prošle jeseni i početkom ove godine, u kojoj je Švedska nakon Njemačke primila najveći broj migranata s Bliskog i Srednjeg istoka te sjeverne Afrike, udio Šveđana koji su naklonjeni useljavanju neuropljana ipak je u odnosu na zadnju anketu provedenu prošle jeseni pao za osam posto.
Istraživanje o odnosu prema migrantima temelji se na 100 izravnih terenskih razgovora s tisuću građana u svakoj od 28 članica Europske unije te u zemljama koje su u postupku pridruživanja ili pregovaraju o članstvu.
Iako imaju pozitivno stajalište prema migrantima, pokazalo se da je migracijska kriza učinila na Šveđane velik dojam. Broj onih koji su odgovorili da je najvažnije pitanje u državi 'imigracija' od prošle je jeseni skoro udvostručen, na 44 posto, dok je prosjek takvog odgovora na razini EU-a samo 28 posto.
Najnoviji rezultati pokazali su da nedobrodošlica prema migranatima s područja izvan Europoske unije dominira u 24 od 28 zemalja članica, gdje je više od polovice ispitanika protiv njihova useljavanja u EU.