Tim povodom Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir organiziraju drugi po redu "Hrvatski iseljenički kongres" koji će se pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović održati u Šibeniku od 30. lipnja do 3. srpnja.
Cilj nam je u domovini okupiti iseljene Hrvate i s njima podijeliti različite ideje i stvoriti nove smjernice s idejom izgradnje naše budućnosti i zajedničkog identiteta, ističe Ivana Rora, voditeljica Odjela za promociju Hrvatske matice iseljenika, suorganizatora skupa.
To se, dodala je, odnosi na poticanje bolje i uspješnije komunikacije između hrvatskih iseljeničkih zajednica i nadležnih subjekata u hrvatskom društvu od političkih, gospodarskih, kulturnih, znanstvenih i sportskih institucija.
Manjinske su zajednice rasadište lobista i most Hrvatske prema drugim zemljama
Manjinske su zajednice, ističe Rora, rasadište lobista i prirodni most Hrvatske prema susjedima i drugim zemljama gdje Hrvati žive, zbog čega pozornost treba posvetiti njihovu održanju, kulturnom razvoju i vitalnosti. Osobito pozornost treba posvetiti povezanosti s Hrvatskom jer je to zakonom i bilateralnim ugovorima sa susjednim zemljama zajamčena obveza.
U tim smjerovima, dodala je, podijeljene su i tematske cjeline ovogodišnjeg kongresa u Šibeniku na kojima će biti riječi o glavnim teškoćama i zaprekama u odnosima između hrvatskih iseljeničkih zajednica i hrvatskoga političkog i gospodarskog sektora, te o mogućnostima, motivaciji, stanju i poteškoćama u procesu odluke o povratku iseljenika i njihovih potomaka..
Kroz stručne rasprave razgovarat će se i o društvenim i egzistencijalnim razlozima sadašnjeg iseljavanja iz Hrvatske, pogotovo mladih ljudi i posljedicama koje to iseljavanje može imati na demografsko i gospodarsko stanje.
Cilj nam je kroz iskustva kroz koje je Hrvatska prošla prvenstveno u dva velika iseljenička vala koncem 19. stoljeća i između dva svjetska rata, kao i na iseljavanje poslije 70-ih godina prošlog stoljeća, ponuditi odgovore kako to spriječiti i kako, ako do iseljavanja dođe, brinuti za iseljenike i omogućiti im trajni kontak i veze s domovinom, istaknula je govoreći o organizaciji kongresa voditeljica Odjela za promociju Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora.
UN predviđa da će u Hrvatskoj polovicom ovog stoljeća stanovništvo pasti na 3,5 milijuna
Prema predviđanjima UN-ovog odjela za stanovništvo koji izrađuje dugoročne projekcije za sve države svijeta na temelju dosadašnjih populacijskih trendova, prognoza za Hrvatsku je čak i ispod očekivane. Naime, broj stanovnika Hrvatske bi polovicom ovog stoljeća mogao pasti na brojku od 3,5 milijuna, a za kraj stoljeća predviđa se da će u njoj živjeti tek 2,9 milijuna ljudi.
Iste procjene imaju i stručnjaci s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, objavljene u publikaciji "Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske - bilanca 20. stoljeća".
Pojedini demografi zalažu se za "obnavljanje" hrvatske države putem velikog broja Hrvata koji žive u dijaspori. Tada bi, izračunali su, u Hrvatskoj živjelo oko 5,5 ili 6 milijuna stanovnika .
No, preduvjet tom scenariju je postizanje visoke razine gospodarskog razvoja što bi privuklo obrazovane ljude koji bi dobili dobar posao i plaće da tu mogu pristojno živjeti, ističe u svojim radovima demografski stručnjak Jakov Gelo i dodaje da bi po očekivanjima, Hrvatska tu razinu mogla dosegnuti možda tek 50-ih ili 60-ih godina 21. stoljeća.
"Vinska klauzula" i filoksera glavni uzroci iseljavanja
Prvi val masovnog iseljavanja iz Dalmacije u Južnu Ameriku počeo je sedamdesetih godina 19. stoljeća, a uzroci su , kao i danas, bili gospodarske naravi, tj. nemogućnost slabo razvijene dalmatinske privrede da riješi problem agrarne prenapućenosti.
Iseljavanje se osobito pojačalo za vinogradarskih kriza. Jednu je prouzročila tzv. "vinska klauzula" , a drugu bolest vinove loze - filoksera, na hrvatskom jeziku žiložder.
Klauzula je bila dio trgovinskog ugovora između Austrije i Italije iz 1891. godine prema kojoj je Italija izvozila vino u Austriju s minimalnom carinom. Kako je to vino zbog ekonomične plantažne proizvodnje i bolje kvalitete te blizine glavnih potrošačkih središta bilo jeftinije od dalmatinskoga, to je dalmatinsko vino ostajalo neprodano.
Veliki danak uzela je i filoksera, bolest koju uzrokuje plijesan na žilama vinove loze koja se koncem 19. stoljeća, "uvezena" iz Amerike, počela širiti sa sjevera prema jugu Dalmacije.
Koliko je to pogodilo tadašnje stanovništvo najbolje ilustrira članak u splitskom Pučkom listu iz studenoga 1891. pod naslovom: "Nijedan narod nije a niti će tako teško oćutiti taj udarac, jer se u nas živi o samoj lozi, a kad nam ona propadne, propalo nam je sve".
Filoksera je povijest Dalmacije mijenjala barem koliko i svjetski ratovi, napisao je 2012. u svojoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji novinar Ivica Ivanišević.
"Ta je boleština prvo poharala vinograde, a onda i čitavi pejzaž našega zavičaja, tjerajući tisuće preko noći osiromašenih na put u daleki bijeli svijet", napisao je Ivanišević podsjećajući na jedan od najdojmljivijih epizoda velike i bolne sage o egzodusu, onaj od 25. lipnja 1925. kada je 1100 Blaćana otplovilo iz Prigradice u Južnu Ameriku.
Slaba gospodarska razvijenost "novi žiložder" hrvatskog društva
Mnogi povjesničari, pisci, novinari, ekonomisti i demografi u svojim su djelima pisali o uzrocima iseljavanja, o posljedicama koje su nastale, ne samo u priobalju, nego u brojnim hrvatskim krajevima koji i danas zjape prazni. I danas mnogi pokušavaju ukazati na probleme iseljavanja mladih kojih je u zadnjih nekoliko godina iselilo oko 100 tisuća.
Među njima je demograf Stjepan Šterc koji nužnim smatra uvođenje sasvim nove demografske politike koja bi mladim ljudima jamčila standard koji bi im omogućavao sigurno zapošljavanje, a time i ranije osnivanje obitelji s više djece.
Iz stavova mnogih stručnjaka može se zaključiti da slaba gospodarska razvijenost koja za posljedicu ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u EU, postaje „novi žiložder“ hrvatskog društva te da se već može govoriti, kako je to napisao i Ivanišević, da nažalost, gotovo "svaka hrvatska generacija ima svoju 'filokseru'".