Formalna odluka o produženju mogućnosti uvođenja sankcija zapravo je donesena još u travnju no informacije o tome tek su sada dospjele u javnost.
Rumunjski europarlamentarac je ocijenio kako je ta odluka došla u pravom trenutku s obzirom na najave referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH. Vlasti Republike Srpske uporno prijete provedbom referenduma kojim bi se doveo u pitanje rad tih pravosudnih tijela, što izaziva zabrinutost i osude predstavnika međunarodne zajednice.
"Osim toga, postoji mogućnost organiziranja još jednog referenduma i to o Ustavnom sudu BiH. Očevidno je da u takvom kontekstu zemlje članice EU-a smatraju kako bi neobnavljanje sankcija moglo poslati pogrešnu poruku", rekao je Preda.
Mehanizam uvođenja sankcija za postupke koji bi bili ocjenjeni kao ugrožavanje Daytonskog sporazuma EU je uspostavio 2011. godine on je otada stalno na snazi no niti jednom nije bio aktiviran.
Taj je mehanizam na raspolaganju posebnom predstavniku EU-a u BiH Larsu-Gunnaru Wigemarku koji obnaša i dužnost šefa delegacije EU-a u toj zemlji.
Kaznene mjere mogu uključiti zabranu ulaska i prolaska kroz zemlje članice EU-a osim u slučaju humanitarne potrebe ili međunarodnih konferencija u kojima je nužno sudjekovanje osoba pod sankcijama. Predviđena je i mogućnost zamrzavanja imovine ili ekonomskih resursa koji pripadaju osobama na "crnoj listi".
Preda je izrazio nadu da Europska unija neće morati iskoristiti ovaj mehanizam odnosno da će BiH nastaviti povoditi reforme koje će je približiti članstvu u Uniji.