Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

  Komisija je prije dva tjedna dala Grčoj rok do utorka, 26. travnja da precizira mjere koje bi trebale ukloniti nedostatke u upravljanju vanjskim granicama, koje su pod pritiskom velikog priljeva izbjeglica. Europska komisija će 12. svibnja objaviti svoju ocjenu provedbe akcijskog plana koji joj je predstavila Grčka u cilju spašavanja schengenskog prostora. Ako Komisija u svibnju ustanovi da i dalje postoje nedostaci, onda će pokrenuti aktiviranje članka 26 schengenskog zakonika, koji nikad do sada nije korišten, a koji dopušta skupini zemalja da produlje kontrolu na unutarnjim granicama Schengena na razdoblje do dvije godine. To bi praktički značilo privremeno izbacivanje Grčke iz schengenskog prostora.
 Nizozemsko predsjedništvo će u srijedu na dnevni red Odbora stalnih predstavnika zemalja članica (COREPER) staviti dogovor koji su 19. travnja postigli pregovarači Europskog parlamenta i zemalja članica o 4. željezničkom paketu, koji otvara put liberalizaciji putničkog prometa na domaćim linijama i jača neovisnost tijela za upravljanje infrastrukturom. Europski parlament će u četvrtak na mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu glasovati o prvom, tehničkom dijelu 4. željezničkog paketa.
 Tehnički dio toga zakonodavnog paketa predviđa jačanje uloge Europske željezničke agencije, koja će davati odobrenje za ulazak na tržište i izdavati sigurnosne certifikate koji će vrijediti na području cijele Unije.
 Teretni željeznički promet i međunarodni promet putnika već je ranije liberaliziran, a Komisija je 2013. pokrenula proces liberalizacije putničkog prometa na domaćim linijama. Od 2019. godine željeznička poduzeća moći će koristiti infrastukturu željezničke mreže u čitavoj Uniji, a od 2023. godine nadležne vlasti morat će raspisivati javne natječaje koji će biti otvoreni za sva europska željeznička poduzeća.
 Komisija navodi da će ovaj zakonodavni paket  poboljšati kvaliteta željezničkih usluga u EU-u putem postupnog otvaranja nacionalnih željezničkih tržišta u korist putnika. Sporazum trebaju potvrditi države članice i Europski parlament u predstojećim danima. S njim se dovršava uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora.
  Dovršetak zakonodavnog procesa očekuje se ove jeseni, a nakon toga zemlje članice imat će određeni rok za unošenje tih propisa u svoja nacionalna zakonodavstva.
  U ponedjeljak će se u Hannoveru, u Njemačkoj na neformalnom sastanku okupiti čelnici najvećih zemalja Europske unije Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije te američki predsjednik Barack Obama.
 U subotu 30. lipnja, na snagu stupa zadnje pojeftinjenje usluga roaminga za mobilnu telefoniju i internet prije konačnog ukidanja koje na snagu stupa 15. srpnja 2017. godine.
 Cijena korištenja mobilnih usluga u europskom inozemstvu temeljit će se na nacionalnoj tarifi koju je pojedini korisnik izabrao, a koja će biti uvećana za cijenu roaminga. 
  Prema priopćenju Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), za odlazne pozive u roamingu se kao osnova za izračun koristi cijena poziva prema drugim nacionalnim mobilnim mrežama, prema cjeniku tarife koju je korisnik ugovorio, a na koju se dodaje naknada od najviše 47 lipa. Za dolazne pozive u roamingu, s obzirom na to da se u nacionalnom prometu ne naplaćuje dolazni poziv, cijena će biti uvećana samo za naknadu od najviše 10 lipa.
 Ostale roaming naknade, koje operatori mogu naplatiti uz redovitu cijenu, iznose do 19 lipa za SMS te do 47 lipa za jedan MB podatkovnog prometa. Bez obzira na domaće cijene usluga, ako operator naplaćuje roaming naknadu, najviša cijena usluge koju korisnik plaća ne smije biti viša od dosadašnjih 1,81 kuna/min za pozive, 57 lipa za SMS te 1,90 kuna za jedan MB podatkovnog prometa, kaže se u priopćenju HAKOM-a.
 Nakon što pozivi telekomunikacijskim operaterima da smanje neopravdano visoke naknade za korištenje mobitela u inozemstvu nisu urodili plodom, Komisija se odlučila za postupno zakonsko ograničavanje. Tako je od 2007. godine do danas roaming u EU pojeftnio za oko 90 posto.