Europska komisija ne treba bez ograničenja produžavati odobrenje uporabe glifosata do 2031. godine kako je predloženo, poručio je odbor u rezoluciji prihvaćenoj s 36 glasova i šest protiv. Suzdržano je bilo 18 članova.
Neobvezujuća rezolucija poziva Komisiju da iznese novi nacrt, a zastupnici od Komisije i EFSA-e, pozivajući se na javni interes, traže da "odmah objave sve znanstvene dokaze koji su temelj za pozitivno klasificiranje glifosata i predloženo produljenje odobrenja. O prijedlogu rezolucije odbora glasovat će se na plenarnoj sjednici parlamenta 11. do 14. travnja u Strasbourgu, izvijestio je Europski parlament.
"Činjenica što smo pribjegli prigovoru parlamenta pokazuje da je nešto bilo pogrešno u procesu donošenja odluke", rekao je češki eurozastupnik Pavel Poc (S&D) koji je pripremio nacrt rezolucije. "Glifosat je Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) klasificirala kao vjerojatno kancerogen. Istovremeno industrija tvrdi da se može u potpunosti metabolizirati, no sada je jasno da se ostaci glifosata posvuda nalaze, u okolišu, u mnogim proizvodima koje svakodnevno konzumiramo, u našim tijelima", upozorio je Poc.
"Hoće li Europska komisija i EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) objaviti studije na kojima se temelji prijedlog? Zašto se predlaže odobrenje za još 15 godina, najduži mogući rok? Te studije treba objaviti i trebamo čekati dok ih ne dobijemo. Prije nastavka postupka odobrenja supstance u toliko raširenoj uporabi treba otkloniti svaku nedoumicu", zaključio je Poc, prenosi Europski parlament na svojim internetskim stranicama.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da je zabrinuta zbog ovakvog prijedloga Europske komisije koji ne uzima u obzir istraživanja koja upućuju na povezanost glifosata s učestalijom pojavom limfoma, priopćio je ured zastupnice.
"S obzirom da znanstvenici zagovaraju odluke utemeljene na znanosti, a da svako djelovanje i prema ljudima i prema okolišu mora biti u skladu i s principom predostrožnosti, ne vidim argumente koji bi opravdali ovakav prijedlog Europske komisije", kazala je na sastanku odbora Marijana Petir te dodala kako je pitanje glifosata važno i stoga što je usko povezano s korištenjem GMO-a, budući da postojeće sorte GMO soje i kukuruza imaju eksprimirane proteine koji uzrokuju toleranciju sorti na herbicide koji sadržavaju glifosat. "Upravo je to glavni razlog zašto multinacionalne kompanije nastoji umanjiti opasnost glifosata za zdravlje, jer su GMO usjevi konkurentni jedino ako se koriste zajedno s aplikacijom toga herbicida", zaključila je Petir.
Međunarodna agencija za istraživanje raka, koja djeluje u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije, 20. ožujka 2015. godine uvrstila je glifosat u kategoriju tvari koje su vrlo vjerojatno kancerogene za čovjeka. U rujnu iste godine i Ured za procjenu ekološke opasnosti za zdravlje iz Kalifonije (OEHHA) je također izdao obavijest o namjeri dodavanja glifosata na kalifornijski popis kemikalija za koje je poznato da uzrokuju rak, navodi se u priopćenju.
Glifosat je najprodavaniji herbicid na svijetu i jedan od najčešće upotrebljavanih u Europi. Koristi se za uništavanje korova, posebno godišnjih širokolisnih korova i trava, koje su zapravo ekološki kompetitori žitaricama. Monsanto ga je plasirao na tržište 1974. godine pod trgovačkim imenom Roundup, a prava intelektualnog vlasništva istekla su 2000. godine. U SAD je od 2007. godine u uporabi povezan sa sjetvom GMO-a, budući da genetska modifikacija u sortama soje i kukuruza istog proizvođača osigurava rezistentnost, odnosno otpornost usjeva na učinak herbicida. pojašnjava ured zastupnice u priopćenju.
Hrvatski zastupnik Davor Škrlec, član odbora, početkom ožujka je u pismu ministru Davoru Romiću zatražio preispitivanje stajališta Ministarstva poljoprivrede navodeći argumente protiv daljnje uporabe glifosata.
"Kao član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu, pozivam našeg ministra da razmotri podršku prijedlogu Komisije te se založi u interesu zdravlja građanki i građana Republike Hrvatske, kao i svih građana EU-a, za smanjenje autorizacijskog razdoblja na tri do pet godina s ciljem provedbe relevantnih istraživanja s konkretnim rezultatima o štetnosti glifosata", zatražio je Škrlec u pismu i također podsjetio na zdravstvene rizike uporabe glifosata.
"Prvenstveno se pozivam na Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja je definirala glifosat kao potencijalno kancerogenu tvar te je zabrinjavajuće kako su brojni instituti i agencije, uključujući i američke (EPA, FDA), identificirali prisutnosti glifosata u zraku, vodi, hrani te ljudskom urinu i krvi. Također, treba ukazati na blisku povezanost herbicida na osnovi glifosata i GMO sjemena koja predstavlja rizik za zdravlje i okoliš. S obzirom na činjenicu kako su sve županije RH proglašene zonama slobodnim od GMO-a, dodatan je argument u prilog neopravdanosti podržavanja prijedloga o glifosatima od strane Hrvatske", istaknuo je Škrlec, priopćio je njegov ured.
Europska komisija bi nadopunjeni nacrt prijedloga o produljenju dozvole za korištenje glifosata trebala u svibnju dati na glasovanje na sastanku Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu. O prijedlogu će glasovati nacionalni stručnjaci u odboru, a ako se prijedlog ne usvoji ili odbaci kvalificiranom većinom odluku će donijeti Europska komisija, navodi Europski parlament na svojim internetskim stranicama.