Među njima je poljska premijerka Beata Szydlo koja je nakon bruxelleskih napada rekla da Varšava više nije spremna prihvatiti ranije dogovorenu kvotu od 7500 tražitelja azila kao dio tereta izbjeglica koji se raspoređuju među članicama Europske unije. Njezina prethodnica na dužnosti, Ewa Kopacz pristala je u pregovorima s EU da Poljska primi prvu skupinu od 400 tražitelja azila ove godine.
Međutim, povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos rekao je novinarima u Bruxellesu kako ne treba miješati dvije krize s kojima je europski blok suočen, a to su sigurnost i migrantski priljev.
"Ti ljudi koji dolaze na naše obale bježe od istog tog terora koji je pogodio Europu ravno u srce. Neprijateljski se postaviti prema onima koji traže zaštitu značilo bi sijati mržnje i podjele, a upravo to teroristi žele", rekao je Avramopoulos.
Tako misli i povjerenica EK Kristalina Georgieva zadužena za proračun i ljudske resurse.
"Nastavit ćemo biti otvoreni i tolerantni, razumjeti da vjerski ekstremisti ne govore u ime cijele vjerske zajednice i razumjeti također da mnogi koji traže utočište u Europi bježe od tih istih ekstremista koji ranjavaju nas ovdje u Bruxellesu", rekla je.
Avramopoulos je, međutim, upozorio da vlade zemalja članica EU moraju jačati razmjenu obavještajnih podataka, suzbijati krijumčarenje oružja i ukradenih dokumenata, jačati kontrolu na vanjskim granicama Unije.
"Ako sada nije trenutak za to, onda zbilja ne znam kada je. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno pozabavimo sigurnošću", rekao je.
U utorak, na dan napada, Mike Hookem, zastupnik u Europskom parlamentu iz britanske protueuropske stranke UKIP izjavio je da su teroristička ubojstva u Bruxellesu "rezultat schengenske zone slobodnog kretanja ljudi". Citirao je podatak EUROPOL-a (policije EU) koja je procijenila da je "5000 džihadista" iz Sirije ušlo na prostor EU, a među njima 94 u bruxellesku četvrt Molenbeek, koja je već povezana s napadima u Parizu 13. studenoga.