"Prema podacima WHO-a preko pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a čak 20 posto ih je pretilo. Europa je najgora u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Vlasti EU i država članica, predstavnici prehrambene industrije i svi ostali dionici moraju djelovati zajedno, jer cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života, je prevelika", kazala je na otvaranju konferencije Borzan.
Između ostalih, na konferenciji su govorili glavni predstavnik WHO-a pri EU Roberto Bertollini, zamjenik generalnog direktora Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Martin Seychell, zamjenik direktora europskog Udruženja proizvođača hrane i pića Dirk Jacobs, predstavnica udruženja trgovaca EuroCommerce Marina Valverde Lopez te potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead Mcguinness.
Predstavnik Europske komisije Martin Seychell je govorio o nedavno objavljenom radnom dokumentu Komisije o trans masnim kiselinama, vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava. Najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj hrani i prženoj brzoj hrani.
"Pozdravljam najave da bi Komisija mogla zakonom propisati dopuštene granice trans masnih kiselina. Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU umre 660 tisuća ljudi, a te masti su identificirane kao sastojak koji je pojedinačno najštetniji. Prije nekoliko mjeseci su čak i veliki proizvođači hrane Nestle, Mars, Kellogs i Mondelez otvorenim pismom zatražili od Komisije da gornju granicu za trans masti u hrani postavi na 2 grama u 100 grama masti," kazala je Borzan istaknuvši kako su to već učinile neke zemlje poput Danske i Austrije.
Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije govorili su o zabrinjavajućim statistikama od kojih valja izdvojiti da su segment populacije koji se najbrže deblja u Europi adolescenti u njenom istočnom dijelu, dakle i u Hrvatskoj. Od 2002. taj broj se skoro udvostručio, s 11,5 na 18,5 posto populacije.
"Prekomjerni unos soli, masti i šećera je glavni razlog što se danas suočavamo s ovakvom epidemijom pretilosti u Europi. Kako bi se ti trendovi preokrenuli, dnevno preporučujemo 5 grama soli te 5 i 10 posto šećera i masti u dnevnom unosu kalorija. U ovom trenutku, jako je malo europskih zemalja blizu tih brojki. Kada bi se do 2030. broj pretilih u EU smanjio za 5 posto, računamo da bi se spasilo 9 milijuna života," kazao je predstavnik WHO-a Bertollini.
Predstavnici proizvođača i trgovaca su govorili o modelima smanjenja udjela soli, šećera i masti u proizvodnji i prodaji hrane iz perspektive prehrambene industrije. Složili su se da je situacija zabrinjavajuća te iskazali volju da surađuju s nacionalnim i europskim vlastima kako bi se pronašlo rješenje. No, uz određene rezerve u pogledu rokova i zakonskih ograničenja.
"Slažem se da ne možemo preko noći promijeniti navike i ukuse građana. Čak 77 posto hrane koju konzumiraju je iz trgovina ili restorana, dakle oni nemaju mogućnost utjecati na koliko npr. soli sadrži. Ako preko noći zakonom prepolovimo udio soli u kupovnoj hrani ljudima će biti bljutava i sami će je soliti. Isto tako, ako to napravi Hrvatska, a npr. Slovenija ne, građani će jednostavno kupovati slanije slovenske proizvode koji imaju okus na koji su navikli. Dakle, promjene moraju biti postupne i na razini cijele EU," istaknula je Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Nakon konferencije dogovorena je dugoročna suradnja između WHO-a i ureda zastupnice Borzan u cilju promicanja zdrave prehrane i promjena europskog zakonodavstva, navodi se u priopćenju.