"Napokon je postignut dogovor i vjerujem da će u Europskom parlamentu biti brzo usvojen. Hrvatska, bez obzira što je turistička zemlja, podržava takve aktivnosti koje mogu biti dodatna stvar u borbi protiv terorizma", izjavio je hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Činjenica da je Hrvatska turistička zemlja s puno unutareuropskih letova zahtijeva puno posla i može stvarati probleme zračnim prijevoznicima, koji moraju prikupljati podatke i dostavljati ih nadležnim vlastima.
"S pozicija turističke zemlje s puno letova, skepsu su izražavali i Španjolci i Portugalci. To je nešto što je praktični problem, ali koji ne bi smio ići na štetu onoga zbog čega se uvodi PNR", rekao je Ostojić.
"Danas dogovoreni kompromis omogućit će Europskoj uniji uspostavu efikasnog PNR sustava, koji u potpunosti poštuje temeljna prava i slobode", rekao je predsjedavajući Vijeća, luksemburški ministar unutarnjih poslova Etienne Schneider.
Direktiva, kojoj se pregovaralo od 2011. godine, obvezuje zračne prijevoznike da vlastima država članica dostave podatke o putnicima koji ulaze i napuštaju Europsku uniju. Ona također omogućava, ali na dobrovoljnoj osnovi, da zemlje članice prikupljaju podatke na odabranim unutareuropskim letovima. Svaka zemlja članica morat će uspostaviti Ured za PNR, koji će primati podatke od zračnih prijevoznika.
Podaci će se moći čuvati šest mjeseci, a nakon toga bit će "maskirani" i pospremljeni na razdoblje od četiri i pol godine, a za pristup tim "maskiranim" podacima propisana je striktna procedura.
Dogovor o direktivi pozdravio je i glavni pregovarač Europskog parlamenta za to pitanje, britanski zastupnik Timothy Kirkhope.
"Jako sam zadovoljan što je Vijeće prihvatilo prijedlog koji sam iznio početkom tjedna. Više ne možemo čekati da se sustav uspostavi. Ovo je dobar sporazum koji će biti efikasan alat u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala", rekao je Kirkhope.
Registar putnika u zračnom prometu nije koristan samo zato što se lakše može ući u trag u kretanje terorista i stranih boraca, nego i za one koji se bave organiziranim kriminalom.
Dosta zemalja ima svoje nacionalne sustave PNR, ali je problem što ga dosad nije bilo na europskoj razini, a između zemalja članica postajala je slaba koordinacija.
"Ovdje nije riječ o izboru između toga imati ili ne imati europski PNR, nego o izboru europskog PNR-a i 28 nacionalnih PNR-a, koji imaju vrlo različite standarde za zaštitu putničkih podataka ili ih uopće nemaju", dodaje Kirkhope.
Dogovor o direktivi ubrzan je nakon terorističkih napada u Parizu, 13. studenoga. Izostanak europskog sustava PNR unutar schengenskog prostora omogućava potencijalnim teroristima da lako putuju posve neopaženi.
Dugo vremena najveći otpor tom sustavu pružao je Europski parlament, bojeći se zloporabe tih podataka.