Nova pravila, koja je u ponedjeljak usvojio Odbor za građanske slobode EP-a, prate snažna jamstva za zaštitu podataka i demokratski nadzor.
Dogovor EP-a i Vijeća EU-a, postignut 26. studenoga, proširit će Europolov mandat kako bi mu se omogućilo da se učinkovito bori protiv rastućeg prekograničnog kriminala i terorističkih prijetnji.
"Nova pravila o Europolu najbolji su odgovor koji možemo dati na terorističku prijetnju. Samo u zadnjih mjesec dana, poginulo je 446 ljudi. Kao zakonodavci, imamo odgovornost suprotstaviti se tom izazovu i djelovati. To dugujemo građanima i žrtvama", rekao je parlamentarni izvjestitelj Augustin Diaz de Mera (EPP, Španjolska).
Nova uredba olakšat će Europolu uspostavu specijaliziranih jedinica za brz odgovor na terorističke prijetnje i druge oblike teškog i organiziranog kriminala. Uključuje i jasna pravila za postojeće jedinice ili centre kao što je Jedinica za internet koja se brine za brzo gašenje internetskih stranica koje veličaju terorističke napade ili potiču europske građane da se pridruže terorističkim organizacijama te Europski protuteroristički centar, koji službeno počinje s radom 1. siječnja 2016.
Europol će u nekim slučajevima moći izravno razmjenjivati informacije s privatnim entitetima kao što su tvrtke ili nevladine organizacije, što bi mu trebalo ubrzati rad. Moći će, primjerice, izravno kontaktirati Facebook kako bi zatražio brisanje stranice koju vodi Islamska država ili zatražiti pojedinosti o drugim stranicama koje možda koristi isti korisnik, a kako bi se spriječilo širenje islamističke propagande.
Nova pravila predviđaju da bi države članice Europolu trebale dati sve potrebne podatke za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma. Europol će morati podnositi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću EU-a i Europskoj komisiji te nacionalnim parlamentima o informacijama koje su mu dale države članice, u cilju bolje razmjene informacija.
Zastupnici Europskog parlamenta osigurali su da će nove Europolove ovlasti pratiti bolja zaštita podataka i jači parlamentarni nadzor. Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) bit će zadužen za praćenje njegovog rada i uvest će se jasna procedura za pritužbe za europske građane.
Kako bi se osigurao demokratski nadzor, rad Europola nadgledat će Zajednička parlamentarna nadzorna skupina koju će činiti članovi nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta.
Pregovarači EP-a osigurali su također da će se svi sporazumi o razmjeni informacija između Europola i trećih zemalja ponovno analizirati u roku pet godina od stupanja na snagu nove uredbe, kako bi se osiguralo da su u skladu s pravilima o zaštiti podataka i europskim standardima na području policijske suradnje.
Nacrt uredbe sada treba formalno usvojiti Vijeće EU-a i potom Europski parlament na plenarnoj sjednici, što se očekuje u travnju 2016. Uredba će stupiti na snagu 1. travnja 2017.
Europol je osnovan 1995. i sjedište mu je u Den Haagu gdje je zaposleno više od 900 ljudi. Sadašnji direktor mu je Britanac Rob Wainwright.
Europol pruža potporu nacionalnim tijelima za provedbu zakona i njihovoj suradnji u sprječavanju i borbi protiv teškog kriminala i terorizma. Njegova glavna zadaća prikupljanje je, analiza i razmjena informacija, uključujući kriminalističko-obavještajnu djelatnost.
Bavi se širokim rasponom nezakonitih aktivnosti, od krijumčarenja droge do nezakonitih imigracijskih mreža, trgovine ljudima, dječje pornografije, međunarodne krađe vozila, cyber-kriminala, pranja novca i krivotvorenja eura. Djelatnici Europola nisu ovlašteni za uhićenja niti mogu provoditi istrage u državama članicama. Države članice koriste njihovu pomoć u provedbi više od 18.000 istraga na godinu. Europol usko surađuje i s trećim zemljama kao što su SAD, Kanada, Australija i Norveška.
Novim pravilima Europol se usklađuje s Lisabonskim ugovorom, što znači da se umjesto međuvladine uvodi nadnacionalna metoda suradnje te da će ubuduće Europski parlament i Vijeće EU-a zajednički određivati njegovu strukturu, procedure i zadaće.