Parlament i Vijeće EU-a dogovorili su 14. studenoga proračun za 2016. u iznosu od 155 milijarda eura u obvezama i 143,9 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je oko 1 posto europskog BDP-a.
Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja. Obveze se odnose na financiranje programa koji mogu trajati nekoliko godina. Stvarna plaćanja sredstva su koja se isplaćuju u tekućoj proračunskoj godini.
Ako Europska unija, primjerice, odluči financirati most u nekoj zemlji članici u određenom iznosu, čija gradnja traje tri godine, taj iznos neće biti plaćen u istoj proračunskoj godini u kojoj je sklopljen ugovor i neće se naći u proračunu pod stavkom stvarna plaćanja nego kao obveza. Dio obveza bit će plaćen u prvoj, dio u drugoj godini, a u pravilu najveći dio dolazi na kraju kada se projekt završi. Stoga su, zapravo, obveze sutrašnja stvarna plaćanja, a stvarna plaćanja su jučerašnje obveze.
Vijeće je proračun formalno usvojilo u utorak, a Parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u srijedu. Zakonom je postao potpisom predsjednika EP-a Martina Schulza.
Proračun za 2016. bitno će povećati kapacitete Europske unije za odgovor na izbjegličku krizu u i izvan njezinih granica. Više novca predviđeno je za pomoć izbjeglicama u susjedstvu. Proračun će također potaknuti ulaganja u konkurentnost, rast i zapošljavanje i oporavak europskog gospodarstva, ističe Europska komisija.
Proračun predviđa više od 4 milijarde eura za suočavanje s izbjegličkom krizom u EU i zemljama iz kojih izbjeglice dolaze. Time ukupan iznos za izbjegličku krizu 2015. i 2016. iznosi gotovo 10 milijardi eura. Dogovor uključuje 1,6 milijarda eura više za izbjegličku krizu nego što je Komisija originalno predložila i uvažava većinu zahtjeva EP-a.
"Izbjeglice nisu krive, one su žrtve. Trebamo dodatna sredstava kako bismo im pomogli. Solidarnost se mora pokazati u praksi, a ne samo na riječima", rekao je izvjestitelj za proračun Jose Manuel Fernandes (EPP, Portugal).
Gotovo polovica novca, 69,8 milijarda eura u obvezama, namijenjena je za stimuliranje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti.
Dvije milijarde eura u obvezama i 500 milijuna u plaćanjima predviđeno je za jamstveni fond Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) pri Europskoj investicijskoj banci (EIB), koji bi trebao mobilizirati dodatna ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu od najmanje 315 milijardi eura kroz iduće tri godine, s naglaskom na rizičnije projekte.
EU će jačati konkurentnost i poticanjem istraživanja i inovacija kroz programe kao što je Obzor 2020. (Horizon 2020) - 10 milijardi eura u plaćanjima, 11,6 posto više nego 2015.
Parlament je povećao sredstva za program Obzor 2020. (184,5 milijuna eura) i Instrument za povezivanje Europe (razvoj infrastrukture) (150 milijuna eura) kako bi se vratila sredstva posuđena iz tih programa za pokretanje Junckerovog investicijskog plana. Za mala i srednja poduzeća osigurao je 14,3 milijuna eura više.
Za Erasmus+, europski program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, predviđeno je 1,8 milijarda eura u plaćanjima, 30 posto više nego 2015. Program će pomoći više od 4 milijuna ljudi da rade i studiraju u EU do 2014. do 2020. Parlament je osigurao povećanje od 6,6 milijuna eura.
Parlament je također uvjerio Vijeće i Komisiju da 2016. nastave financirati Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI).