Nakon što je u prosincu 2014. na nezadovoljstvo većine zastupnika Europskog parlamenta, Europska komisija povukla zakonodavni paket o kružnom (cirkularnom) gospodarstvu iz svog programa, najavljujući pritom donošenje puno ambicioznijeg paketa, u srijedu je predstavila novi revidirani prijedlog s kojim je potkopala i snizila ambicije. Klub zastupnika Zeleni/ESS i zastupnik ORaH-a Davor Škrlec zabrinuti su i razočarani takvim neočekivanim postupkom, kaže se u priopćenju zagrebačkog ureda zastupnika Škrleca.
"Dok pozdravljamo činjenicu da je Komisija konačno izišla s revidiranim prijedlogom paketa o kružnom gospodarstvu, istovremeno smo zabrinuti što se planovi o njegovoj implementaciji potkopavaju sniženim ambicijama. Bez učinkovitih i obvezujućih mjera koje će dovesti do bolje resursne učinkovitosti, i bez njegove integracije u Europski semestar, ovaj paket neće istinski doprinijeti održivom razvoju ", smatra Škrlec.
Iako novi prijedlog uključuje dodatne elemente, Zeleni smatraju kako nedostaju ključni aspekti iz povučenog paketa, kao što je primjerice izostavljanje predloženog cilja u povećanju energetske učinkovitosti na europskoj razini od 30 % do 2030. u usporedbi s razinom iz 2014. Revidirani prijedlog je u suprotnosti s onim što je Komisija najavljivala kada je povukla paket i rekla da će izići s puno ambicioznijim prijedlogom. Izgubili smo nepotrebno vrijeme i dobili snižene ciljeve koji neće dovoljno potaknuti prijelaz na kružno gospodarstvo na razini Europske unije, uvjereni su zastupnici iz redova Zelenih/ESS-a Europskog parlamenta.
"Posebno je zabrinjavajući prijedlog o pretvaranju otpada u energetsku sirovinu u kontekstu Energetske unije. Našem gospodarstvu je potrebna prevencija u obliku pametnih ambalaža, više prenamjena proizvoda i recikliranja - održive inovacije umjesto povećanog spaljivanja. Novi prijedlog je također oslabio važne elemente u gospodarenju otpadom u usporedbi s prijašnjim paketom. Ciljevi za smanjenje onečišćenja mora i prekomjernog bacanja hrane su uklonjeni. DA inovacijama, NE spaljivanju!", ističe Škrlec.
"Ambiciozniji prijedlog kružnog gospodarstva potaknuo bi inovacije u učinkovitijoj upotrebi resursa i štednji, što bi omogućilo otvaranje novih trajnih radnih mjesta u Europi. Kao što je i sama Komisija priznala, bolji eko-dizajn ambalaža, prevencija otpada i ponovno korištenje mogu stvoriti goleme uštede za europska poduzeća, što je čak iznad svih dobrobiti za okoliš. Povećanje produktivnosti resursa za 30% do 2030. može povećati BDP za gotovo 1% i stvoriti 2 milijuna dodatnih radnih mjesta. To je 'win-win' scenarij i zbog toga je velika sramota što Komisija ne vidi kako povećati potencijal kružnog gospodarstva. Upravo ćemo na tome inzistirati u Europskom parlamentu", najavio je Škrlec.
Unutar novog paketa o kružnom gospodarstvu donesen je i novi prijedlog Direktive o gospodarenju otpadom u kojem je navedeno kako Hrvatska može dobiti dodatnih pet godina za prijelazno razdoblje prilagodbe obveznim ciljevima. Međutim, Škrlec smatra kako to nije 'grace period' koji će se dogoditi sam po sebi, već se treba dobro obrazložiti zašto se ne može provesti i koje se mjere namjeravaju provesti, navodi se u priopćenju.
Junckerova Komisija je u prosincu prošle godine povukla zakonodavni prijedlog o kružnom gospodarstvu, koji je pod kraj svoga mandata predstavila prethodna Barrosova Komisija, ocijenivši ga usko sektorskim jer je bio usmjeren samo na zaštitu okoliša, dok se ovim prijedlogom želi zahvatiti cijeli gospodarski ciklus.
Među ključnim prijedlozima su mjere za smanjenje rasipanja hrane, izrada normi kvalitete za sekundarne sirovine te promjene uredbe o gnojivima u cilju olakšavanja priznavanja organskih gnojiva i gnojiva od otpada na jedinstvenom tržištu i podržavanja uloge bioloških hranjivih tvari. Također su revidirani zakonodavni prijedlozi o otpadu, koji između ostaloga predviđaju određivanje zajedničkog cilja EU-a za recikliranje 65 posto komunalnog i 75 posto ambalažnog otpada do 2030. te određivanje obvezujućeg cilja za smanjenje odlaganja otpada na najviše 10 posto od ukupnog otpada do 2030.
Borzan: Uređaje namjerno proizvode da se ne mogu popraviti
Hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EP-a Biljana Borzan je prilikom rasprave o paketu za kružno gospodarstvo na mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu predložila mjere za mogućnost popravka kvarljivih uređaja kako bi se ostvarile značajne uštede na gospodarskom i ekološkom planu, priopćeno je iz njezina ureda u Bruxellesu.
Čim je krenula masovna proizvodnja žarulja, kartel okupljen oko General Electric odlučio je da će skratiti vrijeme trajanja žarulje s tri tisuće na oko tisuću sati. Kartel je imao propisane kazne za svakoga tko bi napravio kvalitetniju žarulju od dogovorene. Taj slučaj se smatra prvim dokazanim programiranim kvarenjem. Ni danas situacija nije puno bolja.
Nizozemska agencija za zaštitu potrošača je dokazala da čak 84 posto mobitela s Androidom ne radi sa zadnjim softverom. Dokazano je i kako se mobiteli sve češće počinju sastavljati tako da ih se lijepi, te ih je u slučaju popravka iznimno teško rastaviti a da se dodatno ne oštete. Uz to, dizajn je postao potpuno iracionalan. Prije se baterija na mobitelu mogla zamijeniti za trideset sekundi, danas se ona ukopa duboko iza matične ploče, kako bi u slučaju jednostavnog kvara baterije, korisnik bio prisiljen kupiti novi uređaj, ili pak dodatno oštetiti stari, napominje Borzan.
"Problem se ne odnosi samo na mobitele. Prije se lako moglo popraviti vrata hladnjaka, ležaj perilice za rublje ili obični mikser. Danas rezervnih dijelova uopće nema na tržištu ili su im cijene nerealno visoke da bi popravak bio isplativ. Također, nacrti uređaja uopće nisu dostupni. Primjerice, neki brendovi mobilnih telefona imaju jako malo modela i popravak bi bio vrlo jednostavno organizirati da proizvođač želi ustupiti priručnike za popravak", kaže Borzan.
Čak ni cijena proizvoda nije veliko jamstvo. Spomenuta nizozemska agencija izračunala je kako porast cijene perilice za rublje od 100 eura povećava njezin rok uporabe za tek godinu dana. Samo kod njih je broj obrta koji popravljaju kvarove na uređajima pao s 4500 na 2500 u deset godina.
"Kada razgovaramo s proizvođačima, oni se redovito pravdaju da potrošači žele noviji model i dizajn. Možda to vrijedi za novi model cipela, ali da se netko želi rješiti perilice za rublje samo zato jer je izašao novi model uistinu mi je teško povjerovati. Istraživanje Eurobarometra je potvrdilo da 77 posto građana preferira popravak od nove kupnje", dodaje.
Studija Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je pokazala kako bi smanjenje takozvanog planiranog kvarenja i povećanje broja popravaka dovelo do ušteda za potrošače u iznosu 6 milijardi eura godišnje. Izračunato je i da 10 tisuća tona otpada bacanjem stvara jedno radno mjesto, reciklažom 36, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta.
"Ono što ja tražim nisu velike izmjene. Potrebno je samo u postojećim direktivama dodati do kada rezervni dijelovi obvezno moraju biti dostupni na tržištu i naznačiti da njihova cijena u odnosu na cijenu cijelog proizvoda mora biti razumna. Prva prilika za to je revizija Direktive o jamstvima koja bi trebala početi kroz nekoliko mjeseci. Cijeli paket kružnog gospodarstva je velika prilika za pozitivne ekološke, socijalne i ekonomske promjene ", istaknula je Borzan.