Mićo Zatezalo, dosadašnji tajnik ogulinskoga SDSS-a, zamjenik gradonačelnika Ogulina iz reda srpske nacionalne manjine te predsjednik Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije, potvrdio je za Hinu da je u nedjelju cijeli Izvršni odbor ogulinske Gradske organizacije s još tridesetak članova izišao iz SDSS-a te da će svoj glas dati kandidacijskoj listi Siniše Ljubojevića, a ne Vojislavu Stanimiroviću.
Na pitanje hoće li se osnovati nova politička stranka Ljubojević je odgovorio da će Milaković i on te svi koji su im dali potporu sigurno biti povezani na terenu i nastaviti politički djelovati.
"Bavit ćemo se realnom problematikom Srba u Hrvatskoj. Milaković i ja ćemo nakon izbora, ušli u Hrvatski sabor ili ne, dogovoriti model političkog djelovanja, ali sada ne želimo zbunjivati građane nikakvim najavama", rekao je Ljubojević.
Zatezalo je ocijenio da je ogulinska Gradska organizacija dugo nezadovoljna radom SDSS-a, na što su javno upozoravali na stranačkim sastacima u posljednje tri godine, te na skupštinama Županijske organizacije SDSS-a. Kako je rekao, neće poduprijeti kandidate SDSS-a Stanimirovića, Pupovca i Horvata jer su oni odgovorni što je SDSS redovito zaustavljao sve njihove legitimne zahtjeve za bilo kakvim demokratskim promjenama i onemogućavali komunikaciju s malim ljudima.
"I upravo zato s nama iz stranke u sljedećih nekoliko dana izlazi velik broj ljudi. Čim prođu izbori, u sljedećih mjesec dana odlučit ćemo kako dalje, a sada mogu reći samo to da ćemo uglavnom svi nastaviti politički djelovati", rekao je Zatezalo.
Na pitanje znači li to da će osnovati novu stranku te kako će se zvati, Zatezalo je odgovorio kako zasad može potvrditi samo da će moguća buduća stranka u imenu imati predznak "srpska" i djelovati u interesu srpske zajednice u Hrvatskoj.
Ljubojević je rekao da su posebno nezadovoljni jer SDSS-ova politika nije dala rezultate u vezi s povratkom Srba u Hrvatsku. Kao primjer naveo je Karlovac, koji je od 1991. do 1995. napustilo 18.000 Srba, a trenutačno ih je 5500. U Karlovačkoj županiji 1991. godine živjelo je 45.000 deklariranih Srba, a sada ih je 13.000. Ocijenio je da je razlog tomu što im "jednostavno nisu stvoreni uvjeti za povratak, ni obnova razrušenih kuća, ni stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava, ni revitalizacija područja posebne državne skrbi".
Kako je rekao, svoje programske ciljeve dijele po problematici koja zaokuplja građane istočne Slavonije i Baranje, one s područja tzv. posebne države skrbi i Srbe u gradskim sredinama. Pritom je istaknuo vraćanje stanarskih i statusnih prava, obnovu kuća,te problematiku zapošljavanja Srba.