"Mnogi politički akteri u izborima dovedeni su u izuzetno diskriminirajući položaj, jer se u javnosti uporno forsira teza da se na izborima bira premijer, pa se čak i prema izbornim pravilima priprema sučeljavanje kandidata za premijera. To je posve diskriminirajuće u odnosu na ostale kandidate drugih političkih stranaka", rekao je Đapić prilikom predstavljanja dijela izbornog programa u Osijeku,
"Kada bi se uzimale zdravo za gotovo samo ankete, tada izbori ne bi bili ni potrebni. Onda možemo temeljem anketa složiti sastav Hrvatskog sabora", dodao je Đapić.
Naglasio je kako se u Demokratskom savezu protive predizbornim koaliranjima, koje naziva najgrubljim oblikom manipulacije i političkog inženjeringa, koji tzv. velikim strankama omogućuje manipulaciju izbornim rezultatima, koji ne odgovaraju realnom i stvarnom raspoloženju biračkog tijela. To, upozorio je, dovodi do velike apstinencije birača na izborima.
Kada je riječ o izboru zastupnika manjina, Đapić smatra da kandidati nisu izjednačeni pred izbornim zakonom, zbog čega traži da se način izbora manjinskih zastupnika u potpunosti promijeni. "Politička opcija koju sam 2007. godine predvodio osvojila je 92.000 glasova i imali smo jednog saborskog zastupnika, a zastupničko mjesto u Saboru dobio je i pripadnik jedne nacionalne manjine koji je osvojio samo 500 glasova. Pozitivna diskriminacija urušava legitimitet saziva Sabora, jer već četvrti put imamo situaciju u kojoj će osam pripadnika nacionalnih manjina odlučivati o parlamentarnoj većini, odnosno o sastavu hrvatske Vlade i usvajanju državnog proračuna. To je apsolutno neprihvatljivo", poručio je Đapić.
Dodao je da takva pozicija dovodi do nesrazmjera utjecaja i moći u odnosu na rezultat i realnu snagu koju imaju ti mandati. "Upravo si zbog toga Milorad Pupovac može dozvoliti da u izbornoj kampanji provocira hrvatsku javnost deklaracijom o federalizaciji Hrvatske. Navodeći kako nije protiv toga da u Saboru ostane osam manjinskih zastupnika, Đapić tvrdi kako se oni trebaju birati s lista političkih stranaka pod istim uvjetima kao i ostali kandidati.
Upozorio je i na nepravedan položaj nekoliko tisuća hrvatskih branitelja koji nisu Hrvati i nemaju hrvatsko državljanstvo, a bili su u statusu dragovoljaca 1991. godine. Budući da nemaju državljanstvo, ne mogu ostvariti ni prava koja proističu iz Zakona o hrvatskim braniteljima. "Dok smo u Okučanima, nakon Bljeska dijelili domovnice srpskim teroristima, vođama pobune, tisuće hrvatskih dragovoljaca nemaju ni državljanstvo, a s time niti bilo kakva prava. Intervencija u Zakonu o državljanstvu mora biti takva da pravo na hrvatsko državljanstvo ima svaki hrvatski branitelj, a da se stavi pod povećalo državljanstvo onih koji svim svojim radnjama daju do znanja da ne podupiru postojanje Hrvatske, a to su abolirani četnici za koje se treba utvrditi i žele li uopće hrvatsko državljanstvo i žive li uopće u Hrvatskoj. Ili u Hrvatsku dolaze samo po određene beneficije", zaključio je Đapić.