"Teran je oznaka za vino koje se proizvodi samo na slovenskom Krasu, od grožđa sorte refošk", kazala je na sastanku slovenskih vinara Tanja Strniša, državna tajnica u ministarstvu poljoprivrede, dodavši da je Hrvatska registraciju slovenskog terana mogla osporavati tijekom pristupnih pregovora s EU-om, ali to nije učinila, zbog čega Slovenija stvar smatra zaključenom.
Hrvatska, po njenim riječima, sada nema mogućnosti ostvarivanja prava da i vino iz Istre, koje se u Hrvatskoj zove teran ostvari istu zaštitu kao i slovensko vino koje se proizvodi na ograničenom zemljopisnom području u malim količlinama, a mora ispunjavati i specifične postupke u preradi i potrebnu kvalitetu.
Slovenija će svoje argumente, da oznaka teran za vino pripada samo slovenskim vinarima i da se druga vina pod tim imenom ne smiju prodavati na zajedničkom europskom tržištu, iznijeti i u pismu europskom povjereniku za poljoprivreduu Philu Hoganu, koji je od Slovenije zatražio dodatne informacije glede vinskog spora Ljubljane i Zagreba.
Pismo kojim će Slovenija odgovoriti Hoganu još je u pripremi, kazala je Strniša.
Kako prenosi Slovenska tiskovna agencina STA, slovenski vinari s Krasa boje se da bi u slučaju da Ljubljana popusti, a Bruxelles dopusti prodaju istarskog terana na europskom tržištu, mogli pretrpjeti veliku štetu jer bi Sloveniju preplavilo hrvatsko vino, osobito zato jer je i trgovački lanac Mercator sada u hrvatskim rukama.
Teran kao marka vina nije zanimljiv Talijanima i drugim obožavateljima vina u Europi, nego se pije više-manje samo u Sloveniji i Hrvatskoj, među kojima je jaka vinska konkurencija, smatraju slovenski vinari iz Primorja i Krasa.
Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan nedavno je u obrani terana s Krasa rekao da je za Slovence on važan nacionalni brend, onako kako je to Ircima važno Gunness pivo, na koje su ponosni, te također odbio mogućnost kompromisa s Hrvatskom oko tog pitanja.
Enolog i publicist Klemen Lisjak, autor knjige o teranu, kaže da je proizvodnja terana od grožđa refošk u Sloveniji vjekovna tradicija, a refošk proširena sorta koja se uzgaja na oko 400 hektara. Zato bi popuštanje hrvatskim vinarima donijelo slovenskim prerađivačima vina nepopravljivu štetu, a riječ je i o pitanju nacionalnog i kulturnog identiteta, što također ne treba zanemariti.
Slovenija je u EU svoj teran sa Krasa zaštitila geografskom oznakom podrijetla, što onemogućuje prodaju hrvatskog vina pod tim imenom na europskom tržištu. Hrvatski vinari tu situaciju ocjenjuju nedopustivom i kažu da se teran u Istri tradicionalno proizvodi već stoljećima.
O tom je problemu sa europskim povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom razgovarao ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, navevši da je zaštita sorte grožđa, što su učinili Slovenci, u Europskoj uniji nedopuštena te da očekuje povoljnu odluku Europske komisije o teranu. Hrvatska traži da Europska komisija za hrvatsko vino dopusti oznaku "teran, hrvatska Istra", što bi bilo rješenje prihvatljivo hrvatskim vinarima. Ako EK ne bi donijela takvo rješenje, Jakovina je prilikom posjeta Bruxellesu tada najavio i mogućnost da Hrvatska tuži i EK i Sloveniju.
Hogan je od Slovenije zato tražio dodatno očitovanje odnosno pojašnjenje njenih stajališta o tom sporu.