FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Autorska večer na ZBF-u: Vrkljan, Perišić i Samardžić

ZAGREB, 20. svibnja 2015. (Hina) - Domaća i regionalna književna produkcija može se pohvaliti velikim brojem kvalitetnih autora, a neki od njih svoja su najrecentnija ostvarenja predstavili u srijedu navečer u sklopu manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF) Naklade Ljevak.

Istaknuta hrvatska književnica Irena Vrkljan, sarajevski pisac i pjesnik Goran Samardžić, te Robert Perišić, jedan od najsvestranijih domaćih autora srednje generacije, predstavili su svoje nove knjige u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), domaćinu festivalskih događanja.

Pjesnikinja, prozaistica, radio-dramatičarka, esejistica i prevoditeljica Irena Vrkljan (1930.) u Zagrebu je predstavila svoj najnoviji roman "Protokol jednog rastanka", upravo objavljen u izdanju Naklade Ljevak.

U njemu autorica govori o apsolutnoj ljubavi u kojoj dvoje ljudi postaju jedno. Napisala ga je suočavajući se sa samoćom nakon smrti supruga Benna. "Pišem zato što mislim da je u napisanom sačuvano to što je meni važno, kako onda kad mene više neće biti svi ljudi koji su mi bitni ostanu živjeti u napisanom obliku", kazala je Vrkljan gostujući u festivalskom programu "Domaće i svježe", posvećenom recentnoj domaćoj i regionalnoj produkciji.

Roman započinje u lipnju 2014., nakon autoričina preseljenja iz Berlina u Zagreb, poslije smrti supruga. Spajajući i preslagujući sjećanja, dnevničke bilješke, neobjavljene tekstove, citate posljednjih trenutaka sa suprugom, Vrljan pripovijeda o osobnoj prošlosti i sadašnjosti u kojoj se suočava s njegovom smrću, preplavljena osjetom samoće i usamljenosti.

Taj posvemašnji osjećaj izgubljenosti u ljubavi koja je suočena s bolnom prolaznošću ljudskog života evociraju i brojne fotografije kojima je knjiga opremljena.

Izlažući svoju intimnu priču, Vrkljan je sklopila romansirani kolaž uspomena, promišljanja osobnog i vanjskog kroz suočavanje s prazninom samoće u ljubavi koja ne zna živjeti bez međusobnog osjećaja pripadanja.

O knjizi je govorila kritičarka i spisateljica Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku i autorica pogovora knjige. Istaknula je kako je to knjiga "o ljubavi ljudi kojima je ta ljubav bila egzistencijalna potreba". No, ona ne budi sentiment, niti ju je Vrkljan napisala kako bismo suosjećali s njezinom patnjom, napomenula je Sablić Tomić.

"Vrkljan je u knjizi i autoironična i ironična i poticajna i provokativna. To je knjiga koja provocira čitatelja, ona je borba protiv zaborava, ali i autoričin krik usuprot nestajanju", pojasnila je.

Spisateljica Julijana Matanović istaknula je kako, kad ne bi bilo Irene Vrkljan u prostoru suvremene hrvatske književnosti, ta književnost danas ne bi izgledala tako kako izgleda. "Vrkljan u toj knjizi proživljava sve svoje knjige, čitav svoj život. U stvaranju priče o bolnom gubitku upisuje najznačajnija mjesta sve svoje literature, najznačajnije osobe koje su formirale nju kao pisca, najznačajnije svoje prijatelje, jasno priznajući svoju bol i jasno ju ispisujući", kazala je Matanović.

Suočavanje sa životom u pričama Gorana Samardžića

Suočavanje sa životom pokretačka je sila koja je stajala i iza zbirke priča "Zimski zagrljaji" nagrađivanog bosanskohercegovačkog pisca Gorana Samardžića, koji se također u srijedu predstavio publici ZBF-a.

Dosad je objavio tri zbirke poezije, roman, zbirku poezije i proze, te zbirku kratkih priča. "Zimski zagrljaji" njegova je najnovija zbirka priča, upravo objavljena u izdanju nakladnika VBZ. Knjiga se sastoji od četiri ciklusa – "Beograd", koji se odnosi na odrastanje; "Rat i razvod", koji se odnosi na rat u Sarajevu i rastavu braka – autorove dvije teške traume; te "Drvo" i "Epilog".

Pisac je otkrio da je podloga romana autobiografija – u njoj dovodi na scenu svoje roditelje, žene, ljubavnice i djecu - ali "uz manja odstupanja i kozmetičke dodatke". Pisanje te knjige bila mi je terapija u suočavanju sa svakodnevnicom, rastavom od supruge i rastankom od djece, kazao je.

O knjizi je govorio književnik Zoran Ferić, koji je kazao kako Samardžiću za dobru priču gotovo da i nije potreban kontekst. "Uz njegov hipertrofirani 'ja', Samardžićevi romani imaju još jednog junaka, a to je njegova rečenica", kazao je Ferić.

Roman o nadi Roberta Perišića

Predstavljanje domaće literarne produkcije zaključilo je u srijedu navečer druženje s piscem, književnim kritičarom, urednikom i kolumnistom Robertom Perišićem.

U razgovoru s glavnim urednikom svojeg izdavača Sandorfa Ivanom Sršenom, Perišić je predstavio svoj novi roman "Područje bez signala" u kojemu kroz mješavinu ozbiljnog i humora povezuje ljude i mjesta iz naoko udaljenih svjetova.

Glavna radnja romana događa se u razdoblju od 2010. do 2012., a pozadina priče je globalna trgovina, pa roman "šeće" kroz razne gradove i dijelove svijeta. Priča koja pokreće roman počinje u gradiću N. koji je deindustrijaliziran i propao, a ljudi se sele i odlaze. Tamo dolaze dvojica investitora koji "bude nadu".

Perišić je istaknuo kako mjesto o kojemu piše nije neko određeno mjesto. "To je mjesto fikcije koje bi trebalo sabirati razna mjesta", kazao je Perišić.

Ideja o romanu datira unatrag više od deset godina, a njime se Perišić nakon niza godina vratio prozi – to mu je prvi roman od "Našeg čovjeka na terenu" iz 2007., koji je bio hit u Hrvatskoj, a kasnije je objavljen – ili je prijevod u procesu – u četrnaest zemalja. Roman je objavljen i u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je doživio odličan odjek te je uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u Americi.

Perišić je priznao kako je postojala određena doza opterećenja pisati novi roman nakon knjige koja je postala uspješnica. "Taj sam roman dugo 'tražio', puno promišljao, kako bih dohvatio standarde koje sam si postavio, ali istodobno i kako taj roman ne bi bio samo nastavak prethodnog", kazao je.

Izvršni urednik knjige Darko Milošić napomenuo je kako u romanu ima puno brutalnih scena kroz koje se neprekidno provlači uvrnuti humor.

Perišić je istaknuo kako ga ne zanimaju likovi i radnja koji su njemu samome dosadni. "Sviđa mi se ironičan pogled na svijet koji se zapravo već doima normalan i koji može kroz sebe provlačiti humorističnu iskru. Humor je nešto što mi je upisano kao model kako ja gledam na stvari, ne ubacujem ga kako bih bio smiješan, to je naprosto dio perspektive jer su stvari o kojima pišem paradoksalne, nisu jednodimenzionalne", pojasnio je.

Program "Domaće i svježe" u nastavku festivalskih događanja donosi druženja s nizom istaknutih domaćih autora. Hrvoje Šalković predstavit će svoj novi roman "Nova mis Čilea" (Naklada Ljevak), Igor Mandić govorit će o svojoj knjizi "Principi krimića" iz 1985., reizdanoj u nakladi VBZ-a, Edo Popović upravo je objavio roman "Mjesečev meridijan" (OceanMore), a Alida Bremer predstavit će svoj prozni prvijenac "Olivino nasljeđe", objavljen u izdanju Frakture.

Domaći autori u središtu su i odvojenog programa "Balkan Noir", koji predstavlja pisce čija su djela uvrštena u novu istoimenu biblioteku u kojoj sudjeluje niz hrvatskih izdavača pod egidom lista 24sata, kao i niza promocija Durieuxovog izdanja "Zagreb Noir", zbirke kratkih priča po izboru urednika i književnika Ivana Sršena.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙