Nordqvist je zvijezda švedske dječje književnosti, a njegove su slikovnice, od prve knjige objavljene 1985., prevedene na pedesetak jezika svijeta i prodane u više od osam milijuna primjeraka.
U Zagrebu je predstavio hrvatska izdanja svojih slikovnica, objavljenih u nakladi izdavača Planet Zoe i prijevodu Zrinke Gugić.
Otkrio je da je vrlo dinamičan i živahan lik Findusa modelirao ponajviše po svojem sinu.
"On je tada imao tri godine i poslužio mi je kao inspiracija i izvor ideja kako bih Findusa učinio što životnijim", kazao je pisac na predstavljanju u Muzej za umjetnost i obrt (MUO).
U protekla tri desetljeća Nordqvist je objavio deset slikovnica o neobičnom prijateljstvu i urnebesnim dogodovštinama čudnovatoga starčića Pettsona i nestašnoga mačića Findusa koji govori poput čovjeka i nosi preširoke prugaste hlačice. Sve ih je nacrtao i napisao sam.
Istaknuo je da je prije svega slikar, pa tek onda pisac. "Stoga prvo počinjem s crtežima, a tek onda nastaje tekst", kazao je. Ovisno o tome koliko mu treba za razradu ideje, svaka slikovnica od ideje do realizacije nastaje otprilike tri do četiri mjeseca, otkrio je.
Njegove su slikovnice prevedene na 40-tak jezika svijeta, a na hrvatskome su dostupne "Kad je Findus bio mali i izgubio se", "Gužva u povrtnjaku", "Findus na kampiranju", "Torta za Findusa", "Lov na lisice", "Božić u Pettsonovoj kućici", "Jadni Pettson", "Uljez u dvorištu" te "Findus se seli", dok "Mehanički Djed Mraz" tek treba biti prevedena.
Autor je otkrio kako je najponosniji i najzadovoljniji crtežima u slikovnici "Kada je Findus bio mali i izgubio se", a sve su mu priče smještene u 50-te godine prošloga stoljeća, vrijeme njegova vlastita djetinjstva, na selo, budući da je kao gradski dječak oduvijek obožavao prirodu i stare kuće.
Objavio je također knjigu slagalica, glazbenu slikovnicu i kuharicu, redom dostupnih i u nas. Godine 2007. napisao je i objavio slikovnicu "Where is my Sister?", za koju je dobio prestižnu švedsku literarnu nagradu August u kategoriji dječje knjige.
Knjige o njegovim slavnim junacima ekranizirane su u pet nastavaka televizijske serije snimljene od 1999. do 2014., a svijet Pettsona i Findusa oživljen je 2000. i u sklopu postava Dječjeg muzeja Junibacken u Stockholmu.
Nordqvistovo je gostovanje privuklo u MUO velik broj malih hrvatskih obožavatelja Pettsona i Findusa, koji su u odličnoj interakciji koju je moderirala Verena Tribljaš iz Gradske knjižnice Rijeka živo sudjelovali u razgovoru s piscem, postavljali mu brojna pitanja, te mu, među ostalim, predložili i niz vrlo inovativnih ideja za nove pustolovine njegovih junaka, što je autora zabavilo i nasmijalo.
Odgovarajući na pitanja mališana, Nordqvist je, tako, otkrio da Pettson nema ženu zato što se njemu čini da je tako život lakši; da za crtanje svojih slikovnica najčešće koristi sintetičke vodene bojice, pa i to da Pettsonove kokoši trenutno spavaju.
Nordqvist će se u sklopu ZBF-a u srijedu ponovno u MUO-u susresti sa svojim malim hrvatskim čitateljima na ilustratorskoj radionici na kojoj će, uz ostalo, otkriti kako nastaju njegove ilustracije i odakle crpi ideje za njih.