"U tim bolnicama i dalje ostaju osnovne djelatnosti, pacijenti neće morati putovati 50-ak kilometara do druge bolnice, nego će ostajati u svom gradu, kamo će dolaziti specijalisti. To je jednostavnije, učinkovitije i financijski bolje", poručio je ministar Ostojić u intervjuu Media servisu nakon što je proces spajanja bolnica, započet jučerašnjom odlukom Vlade, izazvao burne reakcije u nekim manjim sredinama.
Naime, odluka Vlade da se pakračka Opća županijska bolnica pripaja požeškoj, među Pakračanima i Lipičanima izazvala je negodovanja, a pakrački gradonačelnik Davor Huška ocijenio je da je ta odluka za Pakrac ravna katastrofi te da će dovesti do daljnje provincijalizacije toga grada.
Osim pripajanje pakračke bolnice požeškoj, Vlada je jučer donijela odluku i o pripajanju dviju specijaliziranih bolnica varaždinskoj te novogradiške slavonskobrodskoj.
Master plan bolnica trebao bi biti gotov za četiri tjedna, a vjerojatno će se i prije toga krenuti s prijedlozima spajanja još nekoliko županijskih bolnica. Intencija je da svaka županija ima jednu županijsku bolnicu, ali i bolja iskoristivost kadra i opreme, a u konačnici bolja učinkovitost i ušteda: "One djelatnosti koje su dvostruke, a nedovoljnog kapaciteta u jednoj od bolnica će se ili reducirati ili čak ukinuti i prijeći u drugu bolnicu", rekao je Ostojić.
Vjerojatno neće u svim gradovima postojati bolnički odjeli u kojima pacijenti mogu biti hospitalizirani 24 sata dnevno, ali osnovne usluge ostaju.
Manje bolnice, ističe, i dalje će zadržati osnovne polikliničke usluge koje će se čak i poboljšati dolaskom specijalista nekoliko puta tjedno.
Ministar nije htio spekulirati koliko će ljudi zbog spajanja bolnica ostati bez posla, ali je potvrdio da će biti otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja, i to većinom nezdravstvenog osoblja.
Međutim, poručio je i da većina od oko 14 tisuća spremačica, dostavljača i drugog nezdravstvenog osoblja u sustavu zdravstva ne moraju strahovati za svoja radna mjesta, jer će se novim ustrojem samo bolje iskoristiti "njihov potencijal".
"Postoje tri moguća scenarija. Jedan je da ostanu u sustavu i da se poboljša njihova tzv. kućna djelatnost. Drugi je da bolnice, kaznionice, škole i dr. zajedno osnuju tvrtku kćer za te neosnovne djelatnosti, i treća mogućnost da se ide na javne natječaje i tada se može javiti bilo tko", rekao je ministar dodavši da će se odluka o modelu izdvajanja tzv. neosnovnih djelatnosti, nakon analize, donijeti na razini Vlade.
Proces spajanja bolnica trebao bi godišnje donijeti uštede od 400 milijuna kuna, a prve uštede ostvarili su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koje je Vlada ljetos postavila u devet kliničkih i 25 uglavnom županijskih bolnica.
"Dakle, ušteda je od pet do u nekim ustanovama čak 17 posto u odnosu na prvih šest mjeseci. Primjerice neke, doduše manje, zdravstvene ustanove, tipa gospićkog Doma zdravlja završit će ovu godinu pozitivno. Slično će biti i s bolnicom u Novom Marofu i nekim drugim specijalnim bolnicama. Detektirali smo uska grla, negdje je manadžment bio sjajan, negdje malo lošiji, pa će biti i tu promjena. Oni koji naprosto nisu uspjeli, naravno da ćemo im se zahvaliti", zaključio je Ostojić.