Skup se održava se u organizaciji Nacionalne udruge povijesnih gradova i regija te gradova s područjima pod zaštitom Republike Francuske, francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj, Hrvatske udruge povijesnih gradova i gradova Šibenika i Dubrovnika.
Gradonačelnik Željko Burić rekao je na otvorenju da je Šibenik najstariji izvorno hrvatski grad na Jadranu. U 21. stoljeću, istaknuo je, jezgre povijesnih gradova nešto su čime se s pravom dičimo jer pričaju o nacijama, o povijesti i kulturi. S druge strane, dodao je, suočavamo se s bitkom u kojoj je teško biti pobjednik, sa sukobom komercijalnih sadržaja, profita i potrebe očuvanja baštine.
Pitanja koja si često postavljamo su kako vratiti život u staru jezgru, kako sačuvati opstojnost i minimum životnog standarda u njima, rekao je Burić.
Svjedoci smo činjenice da je i ono malo što se obnovi u staroj jezgri diktirano komercijalnim, kroz isključivo poimanje stare jezgre kao vikend-naselja, a mi to ne želimo, istaknuo je, dodajući kako je mnogo programa i izvora financijskih sredstava, ponajprije iz EU fondova, no, nažalost, u tom dijelu na razini Hrvatske nisu postignuti zadovoljavajući rezultati.
"Šibenska gradska vlast upravo radi na pripremi projekata, među kojima su i oni usmjereni prema povijesnoj jezgri kako bi joj udahnuli novi život", zaključio je Burić.
Nazočne su pozdravili u ime Hrvatske udruge povijesnih gradova njezin glavni tajnik Milan Perić, ataše Veleposlanstva Republike Francuske u Republici Hrvatskoj Frederic Fraipaisce i u ime Nacionalne udruge povijesnih gradova i regija te gradova s područjima pod zaštitom Republike Francuske Jean Michelle Galley.
Prvo predavanje s temom "Šibenska povijesna jezgra - između propadanja i revitalizacije" održao je predsjednik šibenskoga Gradskog vijeća Ivica Poljičak. Upozorio je da šibenska jezgra od 1990. ima "konstantan pad fizičke strukture, uz stalno smanjivanje broja stanovnika i povećanje broja napuštenih stanova" te da se to i dalje nastavlja.
Stara jezgra od tada je izgubila i komercijalne sadržaje jer su trgovački lanci ti koji su odvukli ljude izvan grada, rekao je Poljičak i naveo nekoliko koncepata obnove stare jezgre u hrvatskim gradovima kroz konzervaciju povijesne baštine i zaštitu spomenika. Pritom je spomenuo tzv. turistifikaciju, to jest otvaranje ugostiteljskih objekata i suvenirnica, zatim gentrifikaciju, u kojoj imućniji ljudi kupuju stare zgrade ili stanove i obnavljaju ih, ali, nažalost, borave u njima nekoliko tjedana u godini, te cityzaciju, to jest unošenje javnih sadržaja u staru jezgru kao što je muzej i konzervatorski odjel, i koncept radikalne transformacije u kojoj se stare građevine prenamjenjuju u gradske sadržaje, kao što je šibenska knjižnica.
Pomoćnica pročelnika za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj grada Šibenika Ivana Bujas-Rupić govorila je o projektu JEWEL-u (Joint Easily Wafted East Laboratory Model) koji sufinancira Europska unija u sklopu Transnacionalnog programa za jugoistočnu Europu koji je vrijedan 1.962.272 eura.
Dio projekta koji provodi grad Šibenik vrijedan je 227.739 eura, od čega Europska unija sufinancira 193.578 eura. Uz Šibenik, u projektu sudjeluju partneri iz Italije, Grčke, Albanije, Bugarske i Rumunjske. Pristup se temelji na stvaranju urbanog centra kao prostora u kojem je moguće dokumentirati i razvijati inovativne ideje vezane uz budućnost grada, rekla je Ivana Bujas-Rupić.