Tamara Perko iz Zagrebačke banke upozorila je međutim da podaci dobiveni mjerenjem 30 gradova u Europi po osam kriterija, među kojima su emisije CO2, zgradarstvo, transport, voda, otpad, regulatorni okvir, pokazuju da je Zagreb na neslavnom 26. mjestu. Iza glavnog grada Hrvatske su Beograd, Sofija, Bukurešt i Kijev. Kopenhagen je na prvom mjestu i "najzeleniji" je europski grad.
Istaknula je kako u Hrvatskoj najviše "prostora" i potencijala za napredak ima u zgradarstvu. "To se sada lagano pokreće i nadam se da će se svi u tome više aktivirati", ocijenila je. Navela je i da banke traže atraktivnije linije kako bi olakšale realizaciju takvih projekata te je pozvala jedinice lokalne samouprave koje imaju u vlasništvu zgrade da se aktivnije uključe jer one mogu povući najviše bespovratnih sredstava, a napraviti će i najveće efekte u volumenu energetski učinkovite obnove.
Vesna Bukarica iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u predavanju je istaknula kako je Vlada donijela program energetske obnove javnih zgrada za 2014. i 2015. po kojemu se do kraja 2015. planira u obnovu uključiti 200 javnih zgrada, a procijenjeni troškovi su 400 milijuna kuna. Istaknula je da Fond za sufinanciranje tog programa u iduće dvije godine treba izdvojiti 160 milijuna kuna.
"To je jako dobar program koji može potaknuti prvenstveno tržište i građevinsku industriju, no, istodobno je to i vrlo ambiciozan program jer treba obnoviti 200 zgrada u roku od dvije godine", ocijenila je Bukarica.
Rekla je i kako je Ministarstvo graditeljstva nedavno na javnu raspravu stavilo i program obnove stambenih zgrada jer su one dominantne u fondu zgrada pa i prioritet politike energetske učinkovitosti i poticanje treba biti u tom segmentu. Dodala je da Fond za obiteljske kuće sklapa ugovore o sufinanciranju s jedinicama lokalne samouprave nakon čega one raspisuju natječaje za građane. Fond je od 2004. do rujna ove godine u području energetske učinkovitosti sufinancirao više od 2000 projekata s oko 800 milijuna kuna, a ukupna vrijednost tih projekata bila je gotovo tri milijarde kuna.
Izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Snježana Turalija istaknula je kako je svjetskim istraživanjima dokazano da objekti i prostori koji su kreirani, izvedeni i održavani prema principima zelene gradnje te koji su energetski učinkoviti - ostvaruju dodatnu vrijednost za sve sudionike u procesu planiranja, projektiranja, gradnje i korištenja objekata, investitore, društvo u cjelini, prirodu i same korisnike zgrada.