U Hrvatskoj se industrija deindustrijalizirala, a znanost otišla u visoku znanost i zbog toga otuđenja nedostaju informacije što gospodarstvenicima treba i može li im znanost pomoći, ustvrdio je profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) Stanislav Kurajica.
Sprega znanosti i biznisa recept su za uspjeh i samo s uspješnim proizvodima možemo izaći na inozemno tržište, i stoga je "Sajam ideja" dobitna kombinacija za sve, istaknuo je dekan FKIT-a Bruno Zelić.
Naša znanstvena zajednica objavljuje radove, ali po njima ne možemo napraviti uspješne patente korisne za gospodarstvo, jer uspješne patente može stvoriti grupa autora i zato trebamo iskoristiti fakultete, poručio je predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš. Zauzeo se i za donošenje zakona o inovatorstvu po kojemu bi profesor s određenog fakulteta u kojemu se projekt radi, bio voditelj tog projekta, studenti i ostali stručnjaci bili bi autori i imali bi autorska prava, a fakultet bi bio vlasnik tog projekta-patenta.
Predsjednica organizacijskog odbora Zlata Hrnjak-Murgić podsjetila je da je nedostatak komunikacije na relaciji gospodarstvenici-znanstvena zajednica bio i razlog za organiziranje današnjega skupa.
Gospodarstvenici nemaju vremena za istraživanja i zato je potrebno da oni rade svoj posao, a mi znanstvenici da za njih istražujemo i da rezultati budu primjenjivi u praksi, rekla je Hrnjak-Murgić.
Svi sudionici složili su se da je recept za uspjeh vrlo jednostavan, a to je povezivanje centara znanja s biznisom. Da bi se to ostvarilo prije svega treba popularizirati znanost, poticati izvrsnost u obrazovanju, kreirati obrazovni sustav koji će odgovarati na društveno-gospodarske izazove i s druge strane poticati gospodarstvenike da rješenja svojih problema potraže na hrvatskim sveučilištima i u domaćim znanstvenim institucijama.
Današnji je skup prvi u nizu akcija koje će se održavati po Sporazumu o suradnji koji su izradili Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji današnjim skupom obilježava i 94. obljetnicu, i Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Pod motom "Pokrenimo industriju i poduzetništvo, novim projektima do novih proizvoda i inovacija", skup su uz FKIT i HGK organizirali i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Udruga inovatora Hrvatske.
Na skupu je bilo riječi i o mogućnostima financiranja suradnje industrije i znanosti iz EU i hrvatskih fondova, te o zaštiti intelektualnog vlasništva.
Udruga inovatora Hrvatske najuspješnijim studentima uručila je nagrade za završni rad, diplomski rad i originalnu ideju.
Na skupu je predstavljen i rad pod nazivom "Od mlijeka do tekstilnog vlakna" Ane Čale i Marka Omazića, u kojem je opisano kako iz mlijeka izdvojiti biopolimer kazein iz kojega se dobivaju tekstilna vlakna. Ta je proizvodnja ekološki prihvatljiva, a mlijeko kojemu je istekao rok valjanosti predstavlja vrijedan resurs. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 600 milijuna litara mlijeka, a samo bi se od jedan posto moglo proizvesti 180 tona kazeina što bi uz male troškove ulaganja bio značajan napredak u prerađivačkoj industriji, očuvanju okoliša i na koncu mogućnosti izvoza kazeina.