DUBROVNIK - Europa je danas pred izazovom sigurne i održive opskrbe energijom koji može riješiti samo zajedničkom i dugoročnom suradnjom svih društvenih čimbenika, rekao je u četvrtak u Dubrovniku predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, otvarajući dvodnevni Croatia Forum pod nazivom "Europska energetska sigurnost". "Najvažnija su pitanja nadvladavanja ovisnosti o opskrbi energijom iz inozemstva, osiguravanja diversifikacije izvora i sigurnosti nabave a njima se moraju pozabaviti politički, gospodarski i strateški čimbenici", rekao je Josipović okupljenima na dubrovačkom skupu, ustvrdivši kako je učinkovita energetska politika temelj trajne gospodarske stabilnosti Europe i konkurentnosti njezinog gospodarstva. U političkom je smislu, ocijenio je Josipović, energetika transnacionalno, regionalno i globalno pitanje koje se ne može uspješno riješiti u izolaciji, bez međusobne suradnje i konzultacija. Predsjednik Republike na kraju uvodnog obraćanja na Croatia Forumu još je spomenuo i energetsko siromaštvo pojedinca, naglasivši da bi svi trebali provesti smjernice EU kako bi se zajamčilo da svi građani, bez obzira na platežne mogućnosti, imaju minimum energetske sigurnosti.
DUBROVNIK -Ministrica vanjskih i europskih poslova RH Vesna Pusić u četvrtak je na prvoj panel raspravi dvodnevnog Croatia Foruma u Dubrovniku ocijenila da energetska sigurnost sve više postaje temelj i presudni čimbenik vanjske politike i međunarodnih odnosa. "Eksploatiacija prirodnog plina, nova nalazišta u istočnom Sredozemlju, alternativni izvori energije, projekt energetske učinkovitosti i doprema kaspijskog plina u Europu već utječu, a u budućnosti će utjecati i više, na odnose između različitih zemalja i ukupnu svjetsku geopolitiku", rekla je Pusić kao jedna od panelistica na prvoj sjednici dvodnevnog skupa u Dubrovniku Vesna Pusić na kraju svojeg izlaganja izrazila je želju da se na ovom skupu postigne dogovor da "svi mi u ovoj regiji surađujemo međusobno i istaknemo nužnost usmjeravanja energetske politike u smjeru suradnje i pronalaženja zajedničkih interesa".
DUBROVNIK - I Hrvatskoj i Mađarskoj u interesu su suradnja i razgovor kako bi se riješila novonastala situacija u vezi sa slučajem Ina-MOL, komentirala je u četvrtak u Dubrovniku ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nedolazak šefa mađarske diplomacije na energetski forum. "Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi otkazao je sudjelovanje na Croatia Forumu temeljem odluke mađarske vlade, a čini se da je to potaknuto hrvatskim izdavanjem europskoga uhidbenog naloga" protiv Mađara Zsolta Hernadija, šefa MOL-a, rekla je Pusić. "Riječ je o sudskome predmetu koji traje duže od mandata ove vlade", rekla je, "ali to je u rukama pravosudnih tijela, a sada i u okviru europske pravosudne suradnje", objasnila je. Po njezinim riječima, "to nema, ne bi ni trebalo ni smjelo imati veze s odnosima Hrvatske i Mađarske, pa ni s ovim konkretnim slučajem pregovora MOL-a i Hrvatske".
SARAJEVO - Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić u četvrtak je kazao kako stranka kojoj je na čelu ne prihvaća model izbora članova Predsjedništva BiH kakvoga su predložili HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA), no istodobno je izrazio uvjerenje kako je do 10. listopada moguće doći do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve zainteresirane strane. Radončić je novinarima u Sarajevu kazao kako je izaslanstvo SBB-a na sastanku s povjerenikom Europske unije za proširenje Štefanom Fueleom održanom u Bruxellesu 1. listopada odbacilo modele koji nude nove podjele unutar Federacije BiH."To ćemo uvijek činiti", kazao je Radončić otklonivši tako i zadnje dvojbe o tome ima li u BiH dovoljne potpore za model uspostave dva izborna područja na teritoriju Federacije BiH iz kojih bi se ubuduće birala dva člana Predsjedništva BiH. Takav su model načelno usuglasile HDZ BiH i SDA kao način provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", a poduprle su ga i stranke iz Republike Srpske.
RIM - Talijanski čelnici zatražili su veću podršku Europske unije u rješavanju problema imigracije i trgovine ljudima nakon što je je brodolomu u četvrtak pred obalom Lampeduse poginulo moguće i oko 200 useljenika. "Učinit ćemo da nas se čuje", obećao je talijanski ministar unutarnjih poslova i zamjenik premijera Angelino Alfano prije telefonske konferencije s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuleom Barrosom. Italija više ne može podnositi breme velikih valova imigranata koji se na putu prema Europi iskrcavaju na otok Lampedusu, rekao je Alfano. Talijanska vlada je petak proglasila danom žalosti zbog pogibije velikog broja Eritrejaca i Somalaca koji su stradali kada se njihov pretrpani brod zapalio i prevrnuo. Neki mediji procjenjuju da bi konačan broj mrtvih mogao dostići dvije stotine. Točan broj poginulih još nije poznat a po posljednjim podacima u hangaru u Lampedusi nalaze se 93 tijela. Izvor iz službi spašavanja na Lamepdusi rekao je da bi se na brodu koji se prevrnuo mogla nalaziti tijela oko stotinu ljudi, većinom žena i djece, no istaknuo je da je procjena aproksimativna. Alfano je rekao da će na Lamapedusu biti poslano 120 lijesova te da će stradali biti pokopani na više groblja na jugozapadu Sicilije.
LJUBLJANA - Pozitivna Slovenija, stranka slovenske premijerke Alenke Bratušek priopćila je u četvrtak da odgađa svoj kongres kako bi se izbjegla politička kriza u zemlji. Odgoda kongresa Pozitivne Slovenije koji se trebao održati 19. listopada posljedica je najave ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića da se planira suprotstaviti Alenki Bratušek za mjesto šefa stranke. Bratušek je ranije u četvrtak zaprijetila da će dati ostavku izgubi li na izborima krajem mjeseca položaj šefa stranke Pozitivne Slovenije te rekla kako zemlja nema vremena za "igre" želi li izbjeći traženje međunarodne financijske pomoći. Njezina bi ostavka gotovo sigurno izazvala prijevremene izbore i odgodila krizne mjere koje bi trebale spasiti slovenske financije i pomoći da Slovenija ne postane još jedna zemlja 17-člane eurozone koja traži pomoć od EU-a i MMF-a.
BEOGRAD/PRIŠTINA - Na Kosovu je u četvrtak počela kampanja za lokalne izbore koji će biti održani 3. studenog, a za zastupnička mjesta u skupštinama općina borit će se 7.740 kandidata, dok ih je 224 na listama za mjesta gradonačelnika. Prijavljene su ukupno 103 političke stranke, liste, udruge i političke organizacije, od kojih je, među ostalima, 50 iz redova albanske zajednice, 31 srpske, tri turske, devet bošnjačke i tri crnogorske, kao i jedna hrvatske zajednice. Najveće političke stranke kosovskih Albanaca predizbornu kampanju započele su upravo u četvrtak, izvješćuju kosovski mediji. Lokalne izbore na Kosovu za 3. studenog zakazala je kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i oni su dio sporazuma Beograda i Prištine, postignutog pod pokroviteljstvom EU- a 19. travnja. Srbijanska vlada podupire jedinstvenu listu Građanska inicijativa "Srpska".
MOSKVA - Rusija je u četvrtak priopćila da je evakuirala svoje cjelokupno osoblje veleposlanstva u Tripoliju, jer joj libijske vlasti nisu mogle jamčiti sigurnost nakon napada u srijedu. "Donešena je odluka o trenutačnoj evakuaciji preko Tunisa svih djelatnika naših diplomatskih predstavništava u Libiji i njihovih obitelji", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Lukaševič. Nekoliko desetaka prosvjednika je u srijedu navečer pokušalo zauzeti rusko veleposlanstvo u Tripoliju, i zapalili su jedno vozilo i pričinili materijalnu štetu, nakon čega su ih rastjerali.
MOSKVA - Rusija je podignula optužnicu za gusarstvo protiv svih 30 članova skupine Greenpeace koji su u rujnu prosvjedovali protiv onečišćenja blizu naftne platforme u Arktiku, objavili su u četvrtak istražitelji. Optuženima prijeti do 15 godina zatvora budu li osuđeni po optužbama koje im se stavljaju na teret. Aktivisti međunarodne skupine za zaštitu okoliša, koji su se 19. rujna brodom približili platformi ruske naftne tvrtke Gazprom, tvrde da je njihov prosvjed bio miran, a optužbe za gusarstvo odbacuju kao apsurdne i neutemeljene.
BRUXELLES - Dvadeset i jedan dobitnik Nobelove nagrade pisao je predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i čelnicima 28 zemalja Europske unije, zatraživši od njih da odmah primijene europski zakon iz 2009. koji ukazuje na krajnje zagađujuća obilježja bitumenskog pijeska. "Vađenje nekonvencionalnog goriva, poput bitumenskog pijeska i uljnog škriljevca, ima poguban učinak" na klimu, pišu dobitnici Nobelove nagrade, među kojima Francuz Roger Guillemine i Južnoafrikanac Desmond Tutu, prenosi AFP. "Tražimo od vas da odmah podržite europski zakon o kvaliteti goriva i njegovu trenutačnu primjenu, kako bi do 2020. postigli smanjenje od 6 posto emisija stakleničkih plinova za goriva korištena u prijevozu", dodali su.
LISABON - Portugal je provedbom mjera štednje ispunio uvjete svojih zajmodavaca koji su toj članici Europske unije dali zeleno svjetlo za novo zaduživanje od 5,6 milijarda eura, objavila je vlada u četvrtak. Predstavnici Trojke koju čine Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond priopćili su da je vlada ispunila zahtjeve propisane planom financijskog spašavanja što su joj propisali. Portugal je trebao 78 milijarda eura zajma u 2011., kada je bio zahvaćen dužničkom krizom eurozone, a zauzvrat se obvezao srezati javnu potrošnju, provoditi ekonomske reforme i otplaćivati obveze. Dosad je primio 65,8 milijarda eura u okviru programa reforme i štednje koji treba završiti u lipnju 2014. Međutim, Portugal je i dalje u recesiji s nezaposlenošću od 1,6 5 posto.