Autorica marke, nominalne vrijednosti 7,60 kuna, je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić. Naklada maraka iznosi 100.000 primjeraka, a tiskane su u arčiću od osam maraka s privjeskom.
Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 3. i 4. listopada u Poštanskom uredu u Jurišićevoj ulici.
Postavljanje prvih plinskih svjetiljki 1863. važan je trenutak u modernizaciji zagrebačke infrastrukture. Sustav plinske rasvjete tada je imao 364 svijetiljke, a u krugu Plinare, koja se potkraj 19. stoljeća našla unutar "zelene potkove", bili su, osim upravne zgrade, smješteni i plinski spremnici (gasometri) te sastajalište za nažigače.
Plinskoj rasvjeti počinje konkurirati ona električna tek nakon izuma sijalice Thomasa Edisona. Međutim, i plinska se rasvjeta usavršavala izumom Auerovog plinskog žarnog svjetla uvedenog 1894. godine. Nekoliko godina kasnije, nekim su svjetiljkama ugrađene automatske nažigače, a 1899. uvedeno je paljenje na daljinu.
Žarulje u obliku gljive, s visećom mrežicom, uvedene su u uporabu 1927., a 1931. primijenjen je novi model s visećim i prstenasto smještenim malim mrežicama, koje su bile ekonomičnije u potrošnji plina i davale jače svjetlo. Zadnje proširenje plinske javne rasvjete izvedeno je 1934. na području Krešimirova trga i okolnih ulica. Nakon toga se uvodila isključivo električna javna rasvjeta, dok se plin profilirao kao jeftin i praktičan energent za domaćinstva i gospodarske subjekte.
Gradska plinara je 1911. premještena na novu lokaciju u Radničkoj cesti gdje posluje i danas. Premda su prepoznatljivi gasometri demontirani prije petnaestak godina, sačuvani izvorni dijelovi postrojenja plinare svjedoče o važnosti te najstarije gradske komunalne tvrtke.