ZAGREB - U cilju fiskalne konsolidacije Vlada je danas predstavila paket s 37 reformskih mjera koje bi već u idućoj godini trebale proračunski deficit umanjiti za 2 milijarde kuna, a među kojima su primjerice povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto, više trošarine na duhan i goriva, izdvajanje pretećih usluga u javnom i državnom sektoru, ukidanje poreznih povlastica za kupnju prve nekretnine, smanjenje mirovina temeljenih na posebnim propisima, i dr. Zakonske promjene potrebne za provedbu tih mjera donijet će se zajedno s prijedlogom proračuna za 2014., početkom studenog. U Vladi očekuju da će te mjere iduće godine deficit središnje države smanjiti za 2 milijarde kuna ili oko 0,6 posto BDP-a, u 2015. za 1,2 posto, a 2016. za 1,7 posto BDP-a. Tako bi 2016. deficit središnje države pao na 2,4 posto BDP-a, a konsolidirane opće države na 2,8 posto BDP-a, istaknuli su nakon sjednice Vlade potpredsjednici Vlade Milanka Opačić i Branko Grčić, te ministar financija Slavko Linić. Vlada planira međustopu PDV-a, kojom se sa 10 posto oporezuju npr. ulja, šećer, dječja hrana, opskrba vodom, ugostiteljske i turističke usluge, povećati vjerojatno na 13 posto. Linić je istaknuo da se još razmišlja da se iz toga isključe usluge pružanja smještaja u turizmu te 'prebace' na najnižu stopu PDV-a, koja bi se u tom slučaju podigla s 5 na 8 posto. Najavio je i izmjene zakona o prometu nekretninama, kojima bi se porezna stopa smanjila s 5 na 4 posto, ali i ukinula povlastica za kupnju prve nekretnine. Planirane su i više trošarine na dizelska i benzinska goriva, kao i duhanske proizvode.
ZAGREB - Vladine smjernice nisu dobar signal financijskim tržištima s obzirom na povećanje proračunskog deficita, dok su projekcije gospodarskog rasta preoptimistične, ocjenjuju analitičari, nakon što je Vlada danas predstavila Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2014. do 2016. godine. "Pribojavam se da, unatoč predloženim mjerama za smanjivanje proračunskog manjka, sama činjenica da se deficit, odnosno potrebe za zaduživanjem povećavaju, nije dobar signal investitorima", ocjenjuje Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. U Vladinim smjernicama nazire se određeni reformski sadržaj, kaže Stojić, koji pozdravlja najavu ukidanja parafiskalnih nameta. No, dodaje da je dio interventnih mjera prije koncentriran na prihodnoj - povećanje međustope PDV-a i trošarina - nego li na rashodnoj strani proračuna, dok dio njih po prirodi zahtijeva više vremena te nema kratkoročni učinak, poput, mirovinske reforme, pa i privatizacijskih procesa. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe kako smjernice ukazuju na značajno povećanje državne potrošnje, i, još važnije, deficita proračuna. "Pitanje je kako će na to reagirati financijskog tržišta prilikom očekivanog zaduživanja države do kraja ove godine, a isto tako i institucije EK", ističe Šantić.
ZAGREB - Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske bit će gotova do veljače iduće godine, a njena vizija je jasna - željeznica, infrastruktura morskih i riječnih luka, moguća investiranja u zračne luke koje nisu koncesionirane, kao i rješavanje cestovne infrastrukture u dijelovima uskih grla, istaknuo je danas ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Strategija prometnog razvoja ne stavlja naglasak samo na prometnu infrastrukturu već i na organizaciju prometa te realne potrebe građana, a po prvi se put planira i javni gradski, prigradski i regionalni promet na razini cijele države, naglašeno je na predstavljanju projekta izrade strategije. Govoreći o financiranju prometnog sustava, Hajdaš Dončić ističe kako će se većinom ići na sredstva iz strukturnih fondova, zatim privlačenje privatnih investitora, uspostavu modela javno-privatnog partnerstva, a javni sektor je tu da održava minimalni standard prometne povezanosti i sigurnosti u prometu. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ističe da je strategija još jedan važan projekt te kako svaki projekt u bilo kojem području danas treba promatrati u kontekstu dvije ključne činjenice - kako pridonijeti hrvatskom gospodarstvu i kako povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
ZAGREB - Zagrebački holding ide u restrukturiranje, a sedam bivših podružnica postat će trgovačka društva, odlučili su danas većinom glasova zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini nakon burne rasprave o problemima u Holdingu i optužbi nekih zastupnika da Uprava Holdinga nema viziju ni strategiju što i kako dalje. Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) je za plan restrukturiranja i za buduću prodaju komercijalnih djelatnosti, no protivi se prodaji monopolnih komunalnih društava. "Holding je pacijent na aparatima i više nemamo vremena", naglasio je gradonačelnik Milan Bandić u završnom obraćanju gradskim zastupnicima. Sindikatima i oporbenim zastupnicima poručio je da nema alternative restrukturiranju Holdinga. "Banka danas nije prihvatila reprogram od 900 milijuna kuna", izvijestio je Bandić i upitao protivnike restrukturiranja koje je njihovo rješenje ako sad predlažu odgađanje.
ZAGREB - Više od polovice hrvatskih građana neće moći štedjeti u sljedećih godinu dana, a dvije trećine njih očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji, pokazuje istraživanje GfK - Centra za istraživanje o štednji građana. U idućih godinu dana 53 posto hrvatskih građana neće biti u mogućnosti štedjeti novac. To je najviši postotak "neštediša" u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo 5 posto manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti, ističu iz GfK. Samo je 13 posto ispitanika izjavilo da će u sljedećih godinu dana moći štedjeti, što je pad za 7 postotnih bodova u odnosu na prethodne tri godine kada se taj postotak kretao između 20 i 21 posto. Da prevladava pesimizam među hrvatskim građanima govori i podatak što dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u sljedećih godinu dana, dok se samo njih 7 posto nada gospodarskom oporavku, ističu iz GfK. U situaciji kada bi imali mogućnosti i novca za štednju, hrvatski bi građani novac najradije oročili u banci (njih 32 posto), a od ostalih institucionalnih oblika štednje na drugom su mjestu nalaze stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21 posto).
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze (ZSE) danas je iznosio 8,5 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex pala je za 0,20 posto, na 1.818,65 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10 u minusu je od 0,23 posto i trgovanje završava na 1.023,95 bodova. Milijunske promete danas su imale dvije dionice, HT-a s 1,9 milijuna kuna i Atlantske plovidbe s 1,8 milijuna kuna. Pritom je cijena dionice HT-a porasla za 0,22 posto, na 174,57 kuna, dok je dionici Atlantske cijena pala za 0,77 posto, na 386,90 kuna. Po prometu slijede povlaštene dionice Končar - Distributivni i specijalni transformatori s 519,7 tisuća kuna, a cijena im je porasla za 3,90 posto, na 1.039 kuna. Dionica Uljanik plovidbe imala je promet od 346,7 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 0,27 posto, na 184 kune. Dionici Francka cijena je pak pala za 1,16 posto, na 510 kuna, uz promet od 333,5 tisuća kuna.