TROGIR - U Brodotrogiru bez posla ostaje 350 radnika koji su obuhvaćeni programom zbrinjavanja i dobit će otpremninu od 5.950 kuna po godini staža, a u tom brodogradilištu ostaje 830 radnika, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u trogirskom škveru nakon potpisivanja programa zbrinjavanja i socijalnog sporazuma. Predsjednik Nadzornog odbora i vlasnik Brodotrogira Danko Končar kaže kako, na žalost, višak zaposlenih proizlazi i iz činjenice da je Europska komisija zahtijevala da Hrvatska smanji dio kapaciteta, pa se dio kapaciteta morao smanjiti i u Brodotrogiru. Ne mogu svi biti zadovoljni, ali da bi škver mogao normalno poslovati bilo je to nužno učiniti, no, razvojem raznim programa u Brodotrogiru taj će se broj postupno povećavati, kazao je Končar. I predsjednik Nezavisnog sindikata Brodotrogira Đani Lučin kaže da bez posla ostaje 350 radnika i većinom se radi o režijskom osoblju, te da će otpremnine iznositi 5.950 kuna za svaku godinu radnog staža. U Brodotrogiru je danas potpisani i socijalni sporazum za radnike koji ostaju u škveru, a kojim se definira zadržavanje kolektivnog ugovora i svih prava koja proistječu iz radnog staža te zadržavanje brodograđevne djelatnosti.
ZAGREB - Obrtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog zakona o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo saborsko čitanje, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u propast, istaknuli su čelnici Hrvatske obrtničke komore (HOK) na današnjoj konferenciji za novinare. Od 2008. izgubljeno je više od 20 tisuća obrta, u posljednjih dvije godine još dodatnih 4.040, a u blokadi je 3.500 obrtnika više nego prije dvije godine, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec ističući kako su to porazni rezultati. Resorno ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva, jer za njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika, a prijedlog zakona o obrtu novinari su dobili prije nego HOK, istaknuo je Ranogajec. Pažnja se, kaže, s ključnih problema skreće na periferne stvari, a otvaranje pitanja obveznog članstva prikazuje se kao spasonosni recept za sve boljke hrvatskog obrtništva. Iz HOK-a su podsjetili da obrtnici plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno, a kao doprinos rješavanju krize predložili su njegovo smanjenje u novom zakonu o obrtu na 88 kuna, jednako za sve obrtnike. Zato je teško povjerovati u argument ministarstva da će upravo ukidanje komorskog doprinosa uistinu spasiti obrtništvo, budući da se 100 milijuna kuna komorskog doprinosa najvećim dijelom vraća obrtnicima kroz razne usluge, ističu u HOK-u. Napominju kako se radi o 83.000 obrtnika koji ovakvim prijedlogom zakona gube jaku komoru koja zastupa i štiti njihove interese.
ZAGREB - Ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) od 1. siječnja 2015. omogućit će obrtnicima da sami odluče žele li biti članovi komore ili ne, kazao je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ističući kako je ukidanje obveznog članstva jedna od najvažnijih izmjena u prijedlogu novog zakona obrtu. U izjavi za novinare Maras je napomenuo kako će razdoblje do 2015. biti iskorišteno kao prijelazno da se prilagode i akti koji proizlaze iz zakona i kako bi se obrtnici mogli odlučiti žele li ostati u komori ili ne te da to ne spriječava i drugačije oblike udruživanja obrtnika. Neke od novina u prijedlogu zakona su i prijenos obrta za života obrtnika, ukidanje liste djelatnosti koja se mogu obavljati kao sporedna zanimanja, institut pomaganja obiteljskog domaćinstva obrtniku (obrtniku će moći pomagati članovi obitelji bez zasnivanja ugovora o radi i bez toga da je obrtnik nazočan, ali će morati imati određenu osposobljenost za obavljanje obrta). Nakon što se usvoji zakon o obrtu godišnje će u mirovinu moći otići 2.500 obrtnika i prenijeti svoj obrt, spriječit će se da svake godine 300 do 400 obrtnika ostaje bez svoje kuće zbog ovrhe i sitnog duga, omogućit će se da 85 tisuća obrtnika izabere žele li biti članovi HOK-a ili ne, kazao je Maras. Očekuje da zakon slijedeći ii tjedan poslije ide na Vladu i onda u Sabor.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 18,98 milijuna kuna, a vrijednost dioničkih indeksa je pala, Crobexa za 0,11 posto i Crobexa10 za 0,04 posto. Crobex je tako trgovanje završio na 1.822,03 boda, a Crobexa10 na 1.030,71 bod. Najtrgovanija je s 3,7 milijuna kuna bila dionica HT-a kojoj je cijena pala za 0,15 posto, na 177 kuna. Dionica Ericssona Nikole Tesle imala je promet od 2,2 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,20 posto, na 1.495 kuna. Više od milijun kuna prometa imala je još samo dionica Hotela Cavtat, 1,2 milijuna kuna, uz nepromijenjenu cijenu od 303 kune. Cijena se nije mijenjala ni dionici Leda i ostala je na 7.900 kuna, uz promet od 771,1 tisuću kuna. Za 2,15 posto, na 664 kune, porasla je cijena dionice Atlantic grupe koja je imala 583,6 tisuća kuna prometa. Među trgovanijim dionicama cijena je danas porasla i dionicama AD Plastika za 0,28 posto, Valamar Adria Holdinga za 1,69 posto, Viadukta za 4,23 posto, a pala dionicama Đuro Đaković Holdinga za 0,68 posto, Turisthotela za 0,84 posto, Atlantske plovidbe za 3,24 posto, Vupika 3,28 posto, ACI-ja 8 posto, itd.